Povijest Kerestinca povezana je s tamošnjim dvorcem mađarsko-hrvatske plemićke obitelji Erdödy. Mjesto je gradska četvrt Svete Nedelje i dobilo je ime prema mađarskoj riječi »kereszt« – križ, odnosno titularu nestale drvene kapele sv. Križa. Erdödyjevi su obnovili dvorac g. 1576. Tamo se vodila jedna od posljednjih bitaka Seljačke bune g. 1573., ali i buna seljaka Kerestinca g. 1936. protiv terora srpske žandarmerije. U novijoj povijesti dvorac je služio kao zatvor i vojarna.
Nedostatak sakralnoga objekta riješen je izgradnjom crkve Uzvišenja sv. Križa, koja je građena od 1999. do 2002. godine. Crkva je župna za mjesta Kerestinec, Kalinovicu i Žitarku u istoimenoj župi osnovanoj 14. rujna 2001. Crkvu je projektirao Edvin Šmit (1943. – 2010.) na zahtjev župljana, Općine Sveta Nedelja i zagrebačkoga Kaptola. Građevina se nalazi uz prometnicu koja Kerestinec povezuje sa Zagrebom, općinskim središtem, Samoborom i Karlovcem. Crkva je jednobrodno zdanje izvedeno s ravnim plohama bočnih zidova, poluokrugloga krovišta s drvenom konstrukcijom stropa i visokoga četverokutnoga zvonika prigrađenoga uz plošno pročelje s velikim okruglim prozorom u predjelu unutarnjega pjevališta. U predjelu svetišta na jednoj strani lađe nalazi se sakristija i pastoralni prostor, a s druge kapelica Gospe Lurdske, ispred koje je postavljena bista kardinalu Franji Kuhariću. Cijeli je prostor ograđen i u njemu su izgrađene postaje križnoga puta (donacije župnih obitelji), dječje igralište i parkiralište za automobile. U lijepoj unutrašnjosti na zidu odijeljenoga svetišta ističe se zidna slika uskrsnuloga Krista (rad Jakubinija), a duž lađe crkve u visini pjevališta vitraji sa sakralnim temama (darovi obitelji, pojedinaca, župe, općine i prognanika iz Bosne). U donjem dijelu crkve na bočnim zidovima slike su križnoga puta Božice Paranan. U predvorju su slike Bogorodice, sv. Florijana i sv. Antuna Padovanskoga. Mise su nedjeljom u 9 i 11 sati.
