Preko je najveće naselje na otoku, a nalazi se na sjeveroistočnoj strani nasuprot Zadra. Naseljeno je od rimskoga vremena, o čemu na Gradini svjedoče ostatci antičkih kuća i mozaika. U srednjem vijeku mjesto je u sastavu zadarskoga distrikta, a u 17. st. sjedište je mletačke vojne uprave za taj dio Dalmacije. Do g. 1770., kada postaje samostalna župa Gospe od Ružarija, zajedno sa Sutomišćicom bila je u sastavu župe sv. Lovre iz Lukorana.
Župna crkva u Preku, koja ima isti naslovnik kao i stara župna crkva na groblju iz g. 1765., izgrađena je u središtu mjesta g. 1965., a posvećena dvije godine kasnije. Crkva dominira prostorom s trojim ulaznim vratima na pročelju, visokim srednjim dijelom, polukružnom sniženom apsidom i monumentalnošću.
Trobrodna unutrašnjost jednostavnih forma s uzdignutim stropom iznad glavnoga broda te četiri pravilna luka na bočnim brodovima i po dva ispod kora završava prostranim uzdignutim svetištem s mramornim stubama. U svetištu je oltarni stol, ambon i brončano raspelo, rad kipara Josipa Poljana, postavljeno na središte zida iznad oltarne menze. Iza oltara nalazi se prazan prostor u koji bi trebao doći mozaični prikaz. Oltar i novouređeno svetište blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić g. 2010. U južnom brodu s bočnim izlaznim vratima postavljeno je svetohranište, oltari s kipom Srca Isusova i slikom raspetoga Krista na kojoj je prikazan sv. Ivan Pavao II. Na zidu su slike križnoga puta, rad Tomislava Košte, koji je naslikao i sliku bl. Marije Propetoga Petković iznad oltara u sjevernoj lađi. Tamo je oltar Gospe od Ružarija s njenim kipom, oltar s korpusom mrtvoga Isusa i grobnica dubrovačkoga biskupa Josipa Marčelića (1847. – 1928.), suutemeljitelja Družbe kćeri milosrđa, koja djeluje u župi zajedno s franjevcima trećoredcima, Križarskim bratstvom »Ivo Mašina« i Marijinom legijom. Orgulje na pjevalištu poklon su iz Achena i Salzburga.
Mise su nedjeljom u 8 i 11, srijedom i petkom u 7.30 sati.
