Krašićka župna crkva Presvetoga Trojstva u starom gotičkom dijelu, danas bočnoj kapeli, ima barokni oltar sv. Triju kraljeva iz g. 1743. sa slikom i vršnim kipovima Presvetoga Trojstva. Kapela je oslikana freskama, a s ostalim dijelom crkve povezana je lučnim otvorima. Crkvi križnoga tlocrta s bočnim četvrtastim kapelama te novim svetištem i sakristijom g. 1771. uz zapadni je ulaz prigrađen zvonik.
Novi oltar bl. Alojzija Stepinca iz g. 2004. blagoslovio je biskup Marko Culej 2. listopada iste godine. Uz blaženikovu sliku na oltaru je relikvijar s košću maloga prsta, zavojem iz g. 1959. s mrljom njegove krvi i drvenim križićem koji je izradio starogradiški uznik franjevac Ivan Krznar. U krašićku crkvu moćnik je donio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. U crkvi su još dva secesijska oltara, a oba su povezana s bl. Alojzijem. U bočnoj kapeli s oltarom Srca Isusova i njegovim kipom te slikama četvorice svetaca održavale su se pobožnosti devet prvih petaka na kojima je nadbiskup revno ispovijedao. Istovjetan je oltar sv. Barbare u drugoj bočnoj kapeli s kipom svetice i četirima svetačkim slikama u podnožju oltara. Na blagdan sv. Barbare milicija je župniku Josipu Vranekoviću najavila premještaj nadbiskupa iz lepoglavskoga zatvora u Krašić. Na klecalu ispred glavnoga oltara i pred svetohraništem često se molio bl. Alojzije za sve prošnje onih koji su ga za to zamolili. Špiljicu Gospe Lurdske, koju je na poticaj župnika Vranekovića ostvario blaženik kupnjom kipova Marije i sv. Bernardice, izradila je kiparica Mila Wod. Špiljica je postavljena u studenom g. 1953. kada je započela Marijanska godina na blagdan Bezgrješnoga začeća.
Mise su nedjeljom u 8 i 11, a radnim danima u 7.30 i 18.30. Srijedom i petkom mise su u 18.30. Mise srijedom spomen su na srijede blaženikova uhićenja 18. rujna 1946., početka uzništva u Krašiću 5. prosinca 1951. i preminuća 10. veljače 1960.
