Zahvaljujući istraživanjima i obnovi kasnosrednjovjekovne crkvice sv. Pelegrina na istoimenoj uzvisini (92 m) iznad Kali, koje je izvršeno tijekom g. 2007. i 2008., potvrđene su pretpostavke o njezinoj povijesti. Tom je prilikom pronađen kameni plutej (ploča crkvene ograde ispred svetišta), koji je služio za menzu oltara, a pripadao je tzv. klesarskoj radionici »Majstora koljanskoga pluteja«.
Radionica je djelovala na nekoliko lokaliteta na području srednjovjekovne hrvatske kneževine (Koljane, Galovac i Biskupija), a nije zabilježena na tlu Bizantske Dalmacije. Plutej je prebačen iz ostataka crkvice sv. Bartula u Galovcu (nekadašnje hrvatsko selo Tršće) koje se nalazi u zaleđu Zadra.
U Tršću su zadarski plemići Zadulini imali svoje posjede, a Jakov Grgurov Zadulin je g. 1383. oporučno ostavio znatna sredstva za izgradnju crkvice sv. Pelegrina, koja je vjerojatno bila dovršena do g. 1408. po Šimunu Bartulovu de Ciprianu, koji je bio u rodbinskoj vezi s obitelji Zadulin i koji je dovršio zadužbinu. Plutej iz Tršća i veza tih dvojice donatora određuje starost sv. Pelegrina koji je u obnovi zadržao izgled romaničko – gotske građevine.
Crkvica je četvrtastoga tlocrta (4,85 x 3,70 m) s polukružnom apsidom dubine 1,60 m s krovom od lomljenih ploča, ali novim betonskim krovištem lađe. Na začelnom zidu apside ističe se gotički prozor 47 x 13 cm oštra luka urezan u kamenu ploču 64 x 38 cm. Baza preslice je s natpisom, vjerojatno o gradnji i posveti crkvice, ali je on s vremenom postao nečitljiv.
Izvorni prag ulaza je sa žljebovima za vratnice, a u unutrašnjosti se djelomično naziru zidni oslici posvetnih križeva. Jednostavni oltar s novom menzom i postoljem postavljen je u apsidi, ali je plutej (73 x 120 cm) koji je izvorno bio sastavni dio oltara, prenesen u zadarski muzej. Njegova slikovna kompozicija sadrži troprutne kružnice, grčke križeve i osam ptica koje kljucaju grozdove.
