U davnini su hrvatski žitelji Desinca donijeli niz povelja i propisa, a tijekom 19. st. već su bile osnovane općine, sudovi, škole, vinogradarske zadruge, pjevačka društva, limene glazbe, a razvio se i bogat kulturno-vjerski život. U sredini Gornjega Desinca od g. 1683. na glavnom trgu nalazi se jednobrodna župna crkva sv. Ivana Krstitelja s baroknim obilježjima. Kod nje se na glavnu visoku lađu nastavlja trostrano, u unutrašnjosti suženo svetište. S vanjske južne strane prigrađena je prostrana sakristija, a u prednjem dijelu do ulaza trokatni zvonik šiljasta krovišta. Pročelje je plošno s glavnim ulazom u sredini i prozorom iznad njega te trokutastim završetkom krovišta. Na bočnim stranama, u sakristiji i na zvoniku, duguljasti su prozori lučnih završetaka. U lađi crkve oni su ostakljeni vitrajima s prikazima hrvatskih svetaca, Kristom i Bogorodicom. Na bačvastu su stropu zidne slike biblijskih scena, a na svodu svetišta zidna je slika posljednje večere. Kod ulaza u sveti prostor, desno i lijevo, postavljeni su kipovi Srca Isusova i Gospe Lurdske. Orgulje iz g. 1776., koje je darovao grof Erdődy plešivičkoj župnoj crkvi, premještene su u Gornji Desinec te su služile do postavljanja današnjih orgulja g. 1913., a one su dar iseljenih župljana iz Amerike. U svetištu iza oltarnoga stola glavni je i jedini barokni izrezbareni drveni oltar iz g. 1721. U njegovu središtu nalaze se likovi sv. Ivana Krstitelja, Svetoga Duha i Isusa kod krštenja u rijeci Jordanu. Trodijelni oltar ispunjen je bočnim kipovima svetaca, vršnom slikom Boga Oca na atici te povijesnim hrvatskim grbom i natpisom »Čuvaj, Bože, Hrvatsku«. Na začelnim zidovima svetišta su postolja s kipićima sv. Josipa i Antuna Padovanskoga.
Na blagdan sv. Marka od župne crkve do pila sv. Marka iz g. 1996. održava se procesija s blagoslovom polja. Vidovska (15. lipnja) i tijelovska procesija kreće se od župne crkve do kapele sv. Vida. U uskrsnoj procesiji nosi se Presveti Oltarski Sakrament.
