Pravni fakultet Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta osnovan je odlukom Senata 12. studenoga 2024. O ustrojstvu integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga studija prava, u koje su bili uključeni brojni domaći i strani znanstvenici, pravni praktičari i studenti prava, govori v. d. dekana doc. dr. Kristian Turkalj.
Jedna od ključnih karakteristika novoga studijskoga programa Pravo na Pravnom fakultetu Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta ogleda se u individualnom pristupu i mentorskom radu sa studentima. Takav pristup podrazumijeva male upisne kvote. Slijedom toga odlučili smo se za upisnu kvotu od 40 studenata godišnje.
Pravni fakultet na Hrvatskom katoličkom sveučilištu uspio je okupiti eminentne znanstvenike i pravne stručnjake za izvođenje svojega studijskoga programa Pravo. Kako je jedna od osnovnih karakteristika toga studijskoga programa integracija teorije i prakse, u selekciji kadrova nastojali smo okupiti ne samo teoretičare, nego i istaknute pravne praktičare. Svi ključni teorijski predmeti pozitivnoga prava popraćeni su odgovarajućim praktikumom, u čijem izvođenju sudjeluju sudci, odvjetnici, javni bilježnici, pravnici iz gospodarstva.
Posebice bih istaknuo da u nastavi sudjeluje čak nekoliko sudaca Vrhovnoga suda RH. Također, važna je karakteristika našega programa usmjerenost na europsko i međunarodno tržište rada. Za izvođenje nastave iz europskih i međunarodnih kolegija okupili smo nastavnike koji su ostvarili zapažene rezultate na međunarodnoj razini.
U pripremi studijskoga programa vodili smo se idejom da studente pripremimo za uključivanje na tržište rada i da ih osposobimo da budu konkurentni ne samo na hrvatskom, nego i na međunarodnom tržištu. Tijekom pripreme studijskoga programa razgovarali smo s pravnim praktičarima, koji su nam istaknuli nedostatnu zastupljenost prakse u studiranju prava.
S druge strane, kako bismo osigurali veću zapošljivost naših studenata, smatrali smo važnim da oni upoznaju pravne profesije već tijekom studiranja. To bi trebalo pomoći studentima da lakše prepoznaju pravnu profesiju koja najbolje odgovara njihovim interesima i potrebama.
Stručna praksa, terenska nastava i praktične vježbe održavat će se u suradnji s različitim dionicima u pravosuđu i upravi (odvjetnički uredi, javnobilježnički uredi, sudovi, državna odvjetništva, zemljišnoknjižni odjeli, tijela državne uprave te tijela lokalne uprave i samouprave). Na taj će se način studenti već tijekom studija upoznati s načinom rada pojedinih pravnih profesija, ali i s načinom rada i funkcioniranjem pojedinih pravosudnih tijela. Svrha je praktične nastave u tome da studenti tijekom studija steknu kompetencije za samostalan rad kod budućih poslodavaca, a posebice za rad u odvjetničkim i javnobilježničkim uredima, sudovima, državnoj upravi i državnim odvjetništvima.
Koliko će vaši studenti biti konkurentni na europskom tržištu rada?
Nov i drugačiji pristup studiranju prava i obrazovanju novih pravnih stručnjaka trebao bi rezultirati i promjenama u promišljanju, kao i promjenama u pristupu rješavanju nekih ključnih problema s kojima se suočava hrvatsko pravosuđe, ali i hrvatsko društvo u cjelini. Upravo sučeljavanje različitih ideja i pristupa jedino može donositi promjene i napredak u društvu.
Naš studijski program zasnovan je na sinergiji triju ključnih dimenzija. Riječ je o povezivanju teorije i prakse te etičke dimenzije u izgradnji budućih pravnika. Za kvalitetne pravnike nije dostatno da posjeduju samo teorijska znanja, nego je nužno da ih mogu primijeniti u praksi. Takav pristup trebao bi omogućiti našim studentima da se odmah po završetku studija lako uključe na tržište rada. Vjerujemo da izgradnja osobe budućih pravnika koja će imati jasne etičke vrijednosti može pridonijeti promjenama u našem društvu.
U tom je kontekstu jedna od važnih karakteristika HKS-ova programa za studij prava usmjerenost ne samo na stjecanje pravnih znanja i vještina, nego i na razvoj i usvajanje visokih etičkih standarda nužnih u obavljanju pravne profesije, kao i na razvoj cjelovite osobe budućih pravnika. Relevantni sadržaji uključeni su kako u neke obvezne kolegije specifične za HKS-ov studijski program (npr. Etika pravne profesije, Organizacija pravosuđa, Ljudska prava) tako i u pojedine izborne kolegije (npr. Ljudska prava i socijalna etika, Prava djeteta, Društvo i korupcija, Pravo i umjetna inteligencija).
Struktura našega studijskoga programa usmjerena je, među ostalim, na olakšavanje polaganja pravosudnoga ispita kao najvažnijega i najzahtjevnijega ispita za pravnike. S tim su ciljem među obvezne predmete uključeni predmeti poput Organizacije pravosuđa, Prekršajnoga prava, Stečajnoga prava i Ovršnoga prava. Pravosudni ispit uključuje i provjeru znanja pisanja presuda, a to nas je potaknulo da već tijekom studija osposobimo studente za usmeno i pismeno izražavanje svojstveno pravu te posebice za pisanje pravnih podnesaka i pravosudnih odluka.
Za Kanonsko pravo interes su pokazali pravni praktičari koje smo konzultirali u pripremi studijskoga programa. Ono je posebno važno jer sadrži propise kojima se uređuju brojni odnosi između države i Crkve. Također, Kanonsko je pravo relevantno i za rješavanje nekih statusnih pitanja pojedinaca. Vjerujemo da će za studente osobito koristan biti predmet Organizacija pravosuđa budući da se njime objašnjava funkcioniranje pravosudnoga sustava, kao i pravosudne profesije, te se stječu vještine u upotrebi modernih tehnologija u pravosuđu.
Studijski program strukturirali smo na način da potiče mobilnost studenata, i to kako onu odlaznu tako i dolaznu. Kako bismo privukli strane studente, niz predmeta osmislili smo tako da se mogu izvoditi i na engleskom jeziku. Odlaznu mobilnost, odnosno onu koja potiče naše studente da pojedine kolegije slušaju i polože na drugim, inozemnim fakultetima, potaknuli smo posebice na završnoj godini studija na kojoj smo uključili predmete koji se mogu odslušati i položiti na mnogim fakultetima u Europi. Također, kako bismo naše studente upoznali s pravnim poslovima u međunarodnom kontekstu, na višim godinama studija predviđen je studijski posjet pojedinim europskim institucijama (npr. Vijeću Europe i Europske unije) te nekim međunarodnim pravosudnim tijelima (npr. Međunarodnomu sudu u Haagu, Međunarodnomu sudu za pravo mora u Hamburgu). Vjerujemo da ćemo time pomoći našim studentima i u mogućnosti interakcije u međunarodnom okruženju.
Prednost integriranoga sveučilišta poput Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta ogleda se u velikim mogućnostima interakcije studenata i nastavnika različitih područja, a time i velikih potencijala za interdisciplinarnost. Mi smo tu prednost nastojali iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri, što je vidljivo iz našega studijskoga programa. U nizu obveznih i izbornih predmeta zastupljen je interdisciplinarni pristup. Spomenimo samo neke predmete poput Osnova komunikacijskih vještina u pravu, Etike pravne profesije, Prava i umjetne inteligencije, Prava i demografije, Društva i korupcije ili Politike, organizacije i prava u turizmu. No to su samo neki od ponuđenih interdisciplinarnih kolegija, a zasigurno će ih u budućnosti biti i više. Zaključno, smatramo da je interdisciplinarnost veoma važna jer pravo služi za uređivanje odnosa u različitim područjima društvenoga djelovanja te upravo ona omogućuje bolje razumijevanje potreba koje postoje u pojedinim specifičnim područjima.
