Najavljuje se ispravljanje nepravde koja je prije 13 godina nanesena korisnicima mirovina po posebnim propisima (povlaštene mirovine). Naime, posebnim Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 70/2010) umanjene su povlaštene mirovine za 10 posto uz opravdanje da je to potrebno zbog tadašnje financijske krize i da je to privremeno dok se ne poboljšaju gospodarske okolnosti. Umanjenje se odnosilo na sve korisnike povlaštenih mirovina koje su bile veće od 3500 kuna. Podsjećamo da je ukupan broj korisnika mirovina po posebnim propisima oko 180 000.
U toj skupini korisnika bili su zastupnici, djelatne vojne osobe, hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, akademici i brojni drugi koji su ostvarili povlaštene mirovine po posebnim propisima, uključujući i naslijeđene korisnike iz bivšega poretka. Od smanjenja su bili izuzeti samo hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskoga rata s oštećenjem od 100 posto, djeca branitelja i još neke manje posebne skupine rudara.
Taj poseban Zakon o smanjenju mirovina propisao je da se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja izvršava bez donošenja rješenja i stupa na snagu 1. srpnja 2010. Uslijedile su reakcije pojedinaca korisnika mirovina u obliku žalba i tužba upravnomu sudu, ali bez uspjeha. Nisu se uzimali u obzir ni prigovori da su povrijeđena zakonska i ustavna načela zbrane ukidanja stečenih prava. Nisu se uzimali u obzir ni zahtjevi ni prigovori da se o smanjenju prava moraju donositi formalna rješenja i da je to zakonska i ustavna obveza. Ondašnja oporba nije bila glasna, a šutjela je i Hrvatska stranka umirovljenika, uključujući i njihove udruge i matice.
No i drugom izmjenom Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13), koji je stupio na snagu 1. 1. 2014. g., u čl. 3.a toga zakona, ponovno je počevši od 1. 1. 2014. g. propisivano smanjenje mirovinskoga primanja za 10 posto i opet bez donošenja formalnoga rješenja. Dakle dva su se puta smanjivale povlaštene mirovine.
Pravni temelj za traženje donošenja formalnih rješenja o smanjenju stečene i korištene mirovine proizlazi iz odredaba članka 18. Ustava RH, koji propisuje: »Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno samo u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.«
U oba slučaja smanjenja mirovina za 10 posto protuustavno je uskraćeno pravo na žalbu, što proizlazi iz odredbe druge rečenice, koja uvjetuje »ako je osigurana druga pravna zaštita«.
Tim propustom, odnosno povredom ustavne odredbe članka 18., učinjena je i povreda odredbe članka 19. Ustava RH, koja propisuje: »Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.«
Odbijanjem donošenja pojedinačnoga rješenja o smanjenju mirovine uskraćeno je pravo na sudsku kontrolu zakonitosti u svakom konkretnom slučaju pojedinačnoga smanjenja mirovine. Treba imati na umu da je smanjenje visine mirovine, temeljno mirovinsko pravo, a o njemu se može odlučivati samo formalnim rješenjem.
Nije uziman u obzir ni Zakon o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) koji u članku 96. propisuje: »(1) O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem. (2) Sukladno zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv.«
Prema tome, smanjenje stečene i isplaćivane mirovine bez donošenja formalnoga upravnoga akta, tj. rješenja, istodobno je povreda ustavnoga prava. Nadovezujući se na tu odredbu čl. 96. Zakona o općem upravnom postupku, upućuje se i na odredbu članka 97. st. 3. toga zakona, koja propisuje da se rješenje dostavlja stranci i u pisanom obliku ako stranka to zahtijeva te da se rješenje u pisanom obliku dostavlja bez odgode.
Najavljenim obećanjem Vlade da će se ispraviti nepravde učinjene umanjivanjem povlaštenih mirovina s ponovnim povećanjem od 10 posto nepravda će biti samo polovično ispravljena jer su neka prava smanjenja dva puta za 10 posto. Osim toga postavlja se pitanje zašto se nije prije ispravljalo, kada je gospodarska situacija prije pandemije bila povoljnija.
Zbunjenomu čitatelju kojemu je upitna moralna opravdanost nekih visokih povlaštenih mirovina objašnjavamo da se u analizi zakonodavne politike nismo upuštali u opravdanost zakonskih propisa, nego samo u formalno poštovanje zakonskih i ustavnih odredaba, odnosno u način njihova donošenja i provedbu u praksi. Nažalost primjena propisa pokazuje da administracija, sudstvo, pa i sam zakonodavac, često ne poštuju svoje propise, a to ruši povjerenje u pravnu državu.
