Ljudi su još od prvih civilizacija pričali priče, ne samo da bi se zabavili i »kratili« vrijeme, nego da bi i razumjeli sebe, podsjeća profesor Norberto Gonzalez Gaitano sa Sveučilišta svetoga Križa u nedavno objavljenu zborniku radova »Love, Friendship and Storytelling« (Ljubav, prijateljstvo i pričanje priča), koji je predstavio i projekt »Obitelj i mediji«.
Zbornik koji je objavljen na temelju rada s mladima u dobi od 18 do 35 godina u fokus-skupinama bavi se novijim filmskim i televizijskim ostvarenjima i porukama koje se iz njih mogu iščitati kao pozitivne.
Fokus-skupina se, među ostalim, pozabavila i serijom »Thirteen Reasons Why« (Trinaest razloga zašto), koja je u Americi izazvala i kontroverzije. Naime, neki su emitiranje te serije povezali s porastom samoubojstava mladih između 10 i 19 godina za 15 posto. No sudionici fokus-skupine napomenuli su da ih serija ne vodi promišljanju o samoubojstvu, nego da se u njoj mogu prepoznati problemi iz stvarnoga života, poput (ne)snalaženja među kolegama u razredu, (ne)prisutnosti odraslih u životima mladih, straha od otkrivanja svojih teškoća drugima, sve do problema vršnjačkoga nasilja.
Ideološki obrat u popularnoj kulturi
Novi zbornik pokazuje i ono što je jasno i »laičkim« konzumentima novih filmova i serija. Naime, u posljednjih 10-15 godina dogodio se svojevrsni ideološki obrat u popularnoj kulturi, koja sve više ističe pojedinca. Primjerice, dok je u »Titaniku« ili ekraniziranoj inačici »Kronika iz Narnije« snažan naglasak stavljen na zajedništvo, novija ostvarenja sklonija su prioritet dati individualizmu. No iz fokus-skupina u kojima su sudjelovali mladi razvidno je bilo i da se »dobrim narativom« još mogu osvajati mladi, bez obzira na to je li riječ o knjizi, filmu ili televizijskoj seriji. »Istina je da nas neka dobra priča ne će automatski učiniti boljima, no neosporno je da nas može nadahnuti i potaknuti da počnemo činiti dobra djela«, podsjećaju iz »Obitelji i medija«.
