Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, nastavlja sa zanimljivim prijedlozima kandidata koji bi trebali predvoditi političke promjene u javnom zdravstvu. Nakon nominacije Roberta Kennedyja za američkoga ministra zdravstva, za upravitelja Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) nominiran je Jay Bhattacharya, epidemiolog, profesor medicine na sveučilištu u Stanfordu, cijelomu svijetu poznatiji kao autor Barringtonske deklaracije. On se u jeku pandemije koronavirusa, kada je većina poslušno odobravala zatvaranje društvenoga života i čekala svjetlo na kraju tunela (u obliku cjepiva), suprotstavio agresivnim javnozdravstvenim politikama. Maske, dezinficijensi, socijalna distanca, COVID potvrde, ukidanje školskoga života, zabrana okupljanja, pa i onih religijskih, rad na daljinu, masovna testiranja i ostali epidemijski alati bili su, u SAD-u, smišljeni upravo u uredima Nacionalnih instituta za zdravlje. Očekuje se, eto, da će uskoro profesor Bhattacharya preuzeti upravljanje tom državnom institucijom.
Za razliku od neselektivnih epidemijskih alata, autori Barringtonske deklaracije predlagali su takozvanu fokusiranu zaštitu. Svako je društvo, prema tim uputama, trebalo uložiti povećan napor da se skrbi o ugroženima, o starijoj populaciji i onima lošijega zdravstvenoga stanja. Za većinu stanovništva, a posebno za djecu i mlade, zaraza koronavirusom nije bila zdravstveni rizik. Stoga je Deklaracija bila izraz zdravoga razuma, dozvola za imunitet krda i poziv za nastavak otvorenoga, normalnoga života.
Deklaracija je bila izuzetna kritika nepotrebne panike i financijskoga i mentalnoga razaranja obitelji i društva. Dokument iz 2020. godine potpisalo je gotovo milijun ljudi, velikim dijelom znanstvenici, uključujući nobelovce, liječnike, medicinske sestre… No zbog medijske cenzure, specijalnoga epidemijskoga alata, krik razuma nije imao jeku.
Nacionalni instituti za zdravlje, sa sjedištem u Bethesdi, ključna su američka institucija za financiranje medicinskih znanosti, ali i politika javnoga zdravlja. S godišnjim proračunom od gotovo pedeset milijardi dolara NIH vedri i oblači, promiče ciljana medicinska istraživanja, proglašava zdravstvene prioritete… Stoga će Bhattacharya, ako bude potvrđen, biti neugodno iznenađenje među zaposlenicima koji su ga godinama ignorirali, pa i ismijavali, a njegovu Deklaraciju nazivali – kontroverznom. No u uredima i hodnicima NIH-a bit će i onih koji su morali šutjeti, s figom u džepu ili pod prijetnjom otkaza. Neki politički analitičari u Sjedinjenim Američkim Državama smatraju nominaciju Bhattacharyje hladnom osvetom predsjednika Trumpa, a neki njegova kandidata već nazivaju »anti-Fauci«.
Bez obzira na Trumpove namjere, izbor Bhattacharyje na mjesto upravitelja krovne medicinske organizacije dobitak je za SAD, ali i za ostali svijet. Bhattacharya nije pokazao sklonost kulturi otkazivanja, vrhunski je epidemiolog, ali i ekonomist. Njegov pristup pandemijskomu debaklu bio je razuman, a ponuda rješenja logična – nikakva šteta, a potencijalno velike koristi. Financijske i ljudske. Njegovo imenovanje može biti zadovoljština svima koji su trpjeli tijekom pandemije, koji su izgubili posao, zatvorili obrt ili nisu smjeli pokopati svoje poznanike.
Zanimljivo je da hrvatski mediji ne komentiraju najnoviju Trumpovu nominaciju. Sve su se donedavno mnogi portali iživljavali nad Robertom Kennedyjem, nesuđenim ministrom zdravstva, jer čovjek ima svoja stajališta o cijepljenju čitavoga planeta. I jer, kao odvjetnik, nema medicinsku diplomu. No, eto, prešutno su prihvatili činjenicu (ili s njom uopće nisu upoznati) da NIH preuzima Bhattacharya. Možda je tako najbolje – da se izborom novih, zdravih ljudi zatvori poglavlje o pandemiji koronavirusa; od kojega su svi oboljeli – i zdravi i bolesni.
