Mrkva (lat. Daucus carota L) poznata je po ljekovitu djelovanju na probavni sustav. Službena medicina preporučuje kuhanu mrkvu za oporavak crijeva nakon proljeva. Osim toga, mrkva pomaže i kod zatvora crijeva, otklanja višak kiseline u želudcu, a povoljno djeluje i na rad jetara. No mrkva je posebno poznata po visoku sadržaju karotenoida (žutih ili narančastih pigmenata), koji su jaki antioksidansi u tijelu. Najpoznatiji je karotenoid u mrkvi beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A (retinol). Redovito konzumiranje beta-karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakte te pridonosi očuvanju i poboljšanju vida. Naime, vitamin A pomaže u stvaranju crvenkasto-ljubičastoga pigmenta rodopsina, koji se nalazi u mrežnici oka i važan je za noćni vid. Mrkva sadrži i antioksidans lutein, koji štiti oko od oštećenja od svjetlosti. Zbog antioksidansa, ali i bogatstva vitamina i minerala, mrkva jača imunitet, a blagotvorno djeluje na kožu, lomljive nokte i kosu te se često eterična ulja korijena i sjemena mrkve upotrebljavaju u kozmetici.
- Eterično ulje mrkve potiče stanice kože na regeneraciju i djeluje protuupalno. Korisno je za kožna oštećenja poput akne rozacee, staračkih pjega, strija, atopijskoga dermatitisa, opekotina…
- Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana kalcij-pektata, koji smanjuju razinu kolesterola u krvi.
- Čaj od lišća mrkve preporučuje se za čišćenje organizma i kod bolesti mokraćnoga sustava. Također, u obliku kupelji, lišće mrkve ima antiseptičko djelovanje.
- Sok od mrkve treba uzimati u umjerenim količinama. Više od pola litre soka od mrkve dnevno može uzrokovati višak beta-karotena i štetno djelovati na jetra.
- Osobama koje boluju od akutne i kronične upale gušterače ne savjetuje se uzimanje svježe mrkve.
- Svježi sok od mrkve trebaju izbjegavati osobe sa želudčanim ulkusom.
