U ravničarskim naseljima Hrastina, Farkaševec, Domaslovec, Vrbovec, Savrščak, Medsave i Celine, koja su se razvila na području između autoceste i Samobora, pokazala se potreba osnivanja župe i pastoralnoga središta. Tadašnji pomoćni zagrebački biskup Marko Culej blagoslovio je temeljni kamen buduće crkve 22. studenoga 1992. Nešto kasnije osnovana je i župa Krista Kralja odijelivši se od samoborske župe sv. Anastazije.
Crkva je građena prema nacrtima Mirka Berana. Izgradnja je zbog ratnih godina tekla polagano. Tako je kripta crkve dovršena g. 1994., a zidovi 1997./1998. Posvetu novoizgrađene crkve i pastoralnoga središta izvršio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 24. studenoga 2002. ugradivši u oltar moći bl. Alojzija Stepinca. Novčana sredstva pribavljena su od vjernika, od pomoći župe sv. Anastazije i Nadbiskupskoga duhovnoga stola te pojedinih darovatelja. Nakana je izgradnje crkve Krista Kralja zahvala Bogu što je područje Samobora i njegovih naselja bilo pošteđeno ratnih razaranja u Domovinskom ratu. U središtu Domaslovca g. 1933. podignuto je raspelo s korpusom Krista u čast Krista Kralja. Oko njega su se do izgradnje župne crkve okupljali mještani na molitvu sa željom izgradnje istoimene crkve u naselju. Crkva je moderna građevina dvoranskoga tipa izgrađena na platou sa zelenilom, parkiralištem i prilazom uz glavnu cestu Podsused – Samobor. Izvana ima izgled velikoga tabora kosoga krova, ulaznoga prostora uzdignutoga s nekoliko stuba i začelnim zvonikom sa sakristijom. Iznad ulaza, na bočnim prozorima i u predjelu svetišta nalaze se veliki vitraji s modernističko izrađenim scenama Krista Kralja, Isusove lađice i trsa. U prostoru crkve nekoliko je kipova, raspelo, uzdignuto mramorom izvedeno svetište jednostavnih forma oltarnoga stola, svetohranište i ambon.
Mise su nedjeljom u 8, 10.30 i 18.30, a radnim danima u 18.30 osim ponedjeljka.
