Podnošenje zahtjeva. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podsjetio je početkom veljače svojim javnim pozivom sve korisnike doplatka za djecu da do kraja mjeseca trebaju podnijeti zahtjeve kako bi mogli bez prekida nastaviti primati doplatak i u 2017. godini. Svima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu podnesu nakon propisanoga roka, kao i onima koji podnose nove zahtjeve, pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva. Dakle ne unatrag.
Korisnici prava. Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnoga tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili pastorčad i za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu od 500 kuna za treće i četvrto dijete.
Uvjeti. Opći uvjeti za ostvarivanje prava su da podnositelj zahtjeva do dana podnošenja zahtjeva ima tri godine neprekidnoga prebivališta u Hrvatskoj, da živi u zajedničkom kućanstvu s djecom i uzdržava ih te da ukupno ostvareni prihodi kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze dohodovni cenzus. Dohodovni cenzus utvrđuje se svake godine od tzv. »proračunske osnovice«. Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50 posto proračunske osnovice. Proračunska osnovica utvrđuje se svake godine Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna RH. Proračunska osnovica nije se mijenjala te i nadalje iznosi 3326 kuna, koliko je iznosila i prethodnih godina, pa je 50 posto od toga 1663 kune, što služi kao dohodovni cenzus. Njezinim ostajanjem u istoj svoti uz istodobni porast prosjeka plaća, smanjuje se broj mogućih korisnika doplatka na djecu. Tako se ostvaruju uštede u izdatcima proračuna, a štedi na djeci. To je u suprotnosti sa službeno deklariranom pronatalitetnom politikom, na što bi mjerodavna ministarstva i demografi trebali upozoriti. Osim toga, zadržavanjem proračunske osnovice na istoj visini ograničavaju se i sve druge vrste dohodaka i mirovina, kao i novčane naknade zbog privremene spriječenosti za rad (bolovanje), naknade zbog nezaposlenosti, zbog njege i skrbi o djetetu i zbog profesionalne rehabilitacije, na što bi trebalo također upozoravati, posebice sindikati.
Do kada pravo pripada? Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka toga školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina. Iznimka je određena za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine. Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine. Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.
Dijete s težim ili teškim invaliditetom. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (»Narodne Novine« broj 82/15.) izmijenjena je odredba prema kojoj za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina. Prema novoj odredbi pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji. Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine ili za vrijeme redovitoga školovanja djeteta. Oštećenje zdravlja djeteta i teži ili teški invaliditet, na osnovi kojega se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnoga tijela vještačenja.
Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno, te za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnoga, lokalnoga ili područnoga proračuna osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu. Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.
Korisnici inozemnoga doplatka za djecu. Ako podnositelj zahtjeva i/ili njegov bračni drug radi, prima mirovinu ili ima prebivalište, ili dijete prima mirovinu i/ili ima prebivalište u drugoj državi članici EU-a (ili u državama europskoga gospodarskoga prostora), zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu može se podnijeti nadležnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ili izravno inozemnoj ustanovi nadležnoj za ostvarenje prava na doplatak za djecu. Osim dokumentacije koja se predaje pri podnošenju zahtjeva u Hrvatskoj treba predati i dodatnu dokumentaciju: 1) presliku vjenčanoga lista / presliku pravomoćne odluke suda o rastavi; 2) presliku ugovora o radu u inozemstvu / presliku rješenja o priznanju prava na mirovinu u inozemstvu; 3) presliku uvjerenja o prebivalištu/boravištu u inozemstvu; 4) potvrdu o prihodu ostvarenom u inozemstvu u prethodnoj godini (2016.); 5) presliku rješenja o priznanju prava na doplatak za djecu iz inozemstva (ako je pravo već ranije priznato) i 6) presliku nalaza i mišljenja o postojanju oštećenja zdravlja djeteta odnosno presliku medicinske dokumentacije djeteta ako se zahtjev podnosi za dijete s oštećenjem zdravlja.
