Grkokatolička župna crkva sv. Jurja, groblje i četiri spomena prošlosti nalaze se u Stojdragi, naselju na 519 m nadmorske visine. Tamo su ploče hrvatskom domoljubu Tomi Severoviću (1879. – 1951.), pjesniku Marku Vukasoviću (»Kraj kapele sv. Ane«), kamen s 15 imena poginulih u Domovinskom ratu i spomenik na prvo doseljenje uskoka na Žumberak g. 1530. Na izlazu iz mjesta postavljen je 1925. g. milenijski i najveći križ u Žumberku za proslavu 1000. godišnjice hrvatskoga kraljevstva. Kraj župne kuće nalazi se i Žumberački uskočki muzej.
Mjesto Stojdraga spominje se od 1530. g., a crkva, prema šematizmu Križevačke biskupije, od 1831. g. Dovršena je za župnika Vasilija Bratelja 1847. g. Prethodne crkve na tom području nosile su titulare sv. Luke i sv. Marka. U vrijeme Drugoga svjetskoga rata, 1943. g., naselje, crkva te njezin inventar spaljeni su. Tada je stradao ikonostas koji je g. 1886. donesen iz zagrebačke grkokatoličke konkatedrale sv. Ćirila i Metoda. Križevačka biskupija pod nadzorom prefekta grkokatoličkoga sjemeništa Ivana Pavkovića obnovila je crkvu sv. Jurja 1952. g. Križevački biskup Silvestar Bubanović prije više od 240 godina naručio je prvi ikonostas za križevačku katedralu, koji je nakon njezine obnove za vrijeme biskupa Julija Drohobeckoga g. 1895., prenesen u Dišnik kod Garešnice, a odande u Stojdragu. Provalom u crkvu sv. Jurja g. 1980. ukradena su đakonska vrata i ikone rođenja i uskrsnuća Kristova.
Liturgija je nedjeljom u 9 sati, a proštenje na Jurjevo uz blagoslov polja, vinograda i voćnjaka s ophodom oko crkve i nošenjem slike Žumberačke Bogorodice (svetinja koju su Žumberčani donijeli u jednom od doseljenja).
U 16. st. veća skupina kršćana istočnoga obreda iz porobljenih hrvatskih zemalja pod Turskom doselila se (uskočila) zajedno sa svojim crkvenim poglavarima u Hrvatsku (Austro-Ugarsku). Uskočki biskup Simeon Vratanja 1611. g. s papom Pavlom V. (1605. – 1621.) formalno je uspostavio crkveno jedinstvo uz odobrenje prakticiranja istočnoga obreda, običaja i propisa kršćanskoga istoka u službi posebnoga biskupa.
