Posjet sukošanskoj župi donekle bi se mogao prispodobiti radosti koja prožima neku obitelj koja danima slavi rođenje djeteta. Župa sv. Kasijana, naime, tako je slavila uoči početka ljeta rođenje svojega svećeničkoga zvanja – mladomisnika Mladena Protića.
»Kud ljepše nego dati novoga svećenika!« uskliknula je Lucija Franić (36), vjeroučiteljica u OŠ Pakoštane – područnoj školi Vrgada. Odmah je pojasnila i da se taj svećenički poziv dugo rađao u srcu čitave župe: »Više godina svake prve subote u mjesecu u župi molimo za duhovna zvanja. Ujutro bude misa i posebno molitva, imamo knjižicu sa zazivima i posvetnom molitvom za duhovna zvanja. Sjećam se još kao dijete da smo kroz svibanjsku i lipanjsku pobožnost uvijek na kraju krunice molili za duhovna zvanja.« A sada je došlo i svećeničko nakon 60 godina iščekivanja.
»Pred Presvetim smo puno molili za zvanja, molili smo za puno svetih svećenika. Bogu smo zahvalni«, rekao je pak Mile Franić (81), župni vijećnik. Naveo je i da su svećenici podrijetlom iz Sukošana Andrija Raspović, Šime Torbarina, fra Rudi Jerak (u poraću bio osuđivan) i crkveni povjesničar Eduard Peričić. Iz Sukošana potječu i dvije redovnice, ali i 60 svećenika glagoljaša. Zanimljivo je da su članovi tamošnje zajednice Krvi Kristove dobrovoljno dali priloge pa su za 40 svećenika rodom iz župe platili nakanu služenja mise za njihove duše. »Čuvamo imena svećenika glagoljaša i nastavit ćemo i dalje davati služiti mise«, rekla je s. Mara Župarić, voditeljica molitvene zajednice Krvi Kristove koja okuplja mnoge župljane. »Naše svećeničko zvanje pupoljak je proizišao iz duhovne pripreme u župi. Vjerujem da će biti još duhovnih zvanja. Bog to priprema«, rekla je redovnica.
»Čuvamo imena svećenika glagoljaša i nastavit ćemo i dalje davati služiti mise«, rekla je s. Mara Župarić, voditeljica molitvene zajednice Krvi Kristove koja okuplja mnoge župljane. »Naše svećeničko zvanje pupoljak je proizišao iz duhovne pripreme u župi. Vjerujem da će biti još duhovnih zvanja. Bog to priprema«, rekla je redovnica.Ako se još neko vrijeme zadržimo na simbolici rođenja, onda je znakovito i da je sadašnji župnik Sukošana Marinko Duvnjak (58) ondje navršio devet mjeseci službe. I kao što dijete kad se nakon devetomjesečne pripreme rodi – ne govori, tako je i župnik, inače izvrstan govornik i organizator, prepustio župljanima i suradnicima govoriti o župi. Zato su svi oni redom isticali preporodnu značajku novoga župnika za svoju vjerničku zajednicu.
Sukošanci su zahvalni Bogu i za marljive časne sestre u župi, klanjateljice Krvi Kristove, koje su »puno oživjele župu«. S. Mara Župarić, sakristanka, radi u OŠ Sukošan i Područnoj školi u Debeljaku. U župi predaje vjeronauk za dvije grupe prvopričesnika. Animira hodočašća i pastoral s odraslima.
»Na članove Zajednice Krvi Kristove uvijek se mogu osloniti. Otvoreni su za molitvu, klanjanje, post. U osluškivanju došli smo do nakane zajednice da od rujna molimo zadovoljštinu za grijehe koji se čine na prostoru župe. Najviše zazivamo Krv Kristovu, Gospodinovo milosrđe i imamo 24-satno klanjanje uoči duhovnih obnova. To je proizišlo iz naše zajednice, otvoreni smo za osluškivanje Duha Svetoga«, rekla je redovnica, voditeljica molitvene zajednice.
To osluškivanje dovelo je do neuobičajene inicijative. »Osjećamo da trebamo plaćati zadovoljštinu za grijehe koji su ovdje učinjeni. Na našem susretu srijedom izvučemo poruku iz Božje riječi koju ćemo živjeti tjedno, molimo krunicu Krvi Kristove i Milosrdnomu Isusu, spontano molimo i slavimo Gospodina. Ljudi su otvoreni karizmi Krvi Kristove. Mnogo bračnih parova redovito, svakodnevno, dolazi na misu. U župi se otvara novi duh baš kroz obitelji. Iznenađuje me ta srednja dob svakodnevno na misi. Otvoreni su i za duhovne vježbe u šutnji, u svakodnevnom životu, Biblijsku školu, žele dublje živjeti vjeru. To se osjeti kroz sakramentalni život«, pojasnila je redovnica. »Specifičnost župe upravo je dolazak na misu žena i muškaraca zrele dobi, zajedno. Taj se kruh dâ mijesiti«, uvjerena je s. Mara.
Župi pripada filijala Debeljak, gdje je crkvu Uznesenja BDM 1970. izgradio svećenik Ivan Zorica. Župljani filijale i matice su povezani, ujedinjuje ih i mladomisnik Protić. Njegova majka Danica, rođena Torbarina, rodom je iz Debeljaka, a otac Nikola je iz Sukošana.
Nada Franić (59) članica je župnoga zbora 23 godine. »Moj je muž dobar pjevač, solist, ali nije htio ići sam u zbor. Rekla sam – idemo se uključiti, pa ćeš mi pomoći. Župa je živa, osobito otkad su došli don Marinko i sestre, puno se trude. Ljudi se odazivaju, Crkva nam je dom«, rekla je Nada, dodavši da njezin suprug Dragan Franić (59) po potrebi zamijeni časnu sestru za orguljama.
»Žena me je uvukla u crkvu. Željela je promjene na meni. Nije bilo lako. Htio sam ju poslušati, i nije mi krivo. Dajem sve od sebe; što sam naučio u glazbenoj školi i talente koje mi je Bog dao, želim dati drugima. Kad je teško i mislim da nema izlaza, izlaz mi je tu. Blagodat je što don Marinko crkvu drži otvorenom cijeli dan. Možemo doći u nju kad hoćemo i biti u crkvi u bilo koje doba dana. Sabrati se u kući je jedno, ali biti pred Gospodinom hvalevrijedna je mogućnost«, poručuje Franić.
»S ponosom mogu reći da smo duhovno živa sredina, aktivna župa. U župi su ljudi otvoreni Božjemu djelovanju. Tako je jednostavno s njima organizirati sve što je potrebno. Što se predloži, objeručke se prihvaća, otvara, ljudi se javljaju, daju na raspolaganje. Ne osjetimo napetost ni u pripremi za mladu misu. Sve klizi, sve se kockice slažu. Župnik i časne sestre su jednostavni, sposobni organizatori i molitvom sve guraju. Tu djeluje Duh Božji«, ističe magistra teologije Lucija Franić, koja u župnoj katehezi vodi 8. razred krizmanika, a župnik vodi krizmanike 1. razreda srednje, ove godine ih je 35. Krizma se ondje dijeli svake druge godine.
Na otoku Vrgadi ove je godine devet osmoškolaca, prije je bilo jedno dijete na otoku, »tako da je ovo veliki bum«. »Putovati na Vrgadu nije mi žrtva. To je moje tjedno hodočašće. Tko će se dati župi ako ne ćemo mi, aktivni članovi? Osjećam baš poziv vjeroučiteljice, pa je i red da dam od sebe koliko mogu i budem nepodijeljena srca – sve za Boga i Crkvu«, poručuje vjeroučiteljica koja vodi i liturgijsku zajednicu čitača (17 članova) i ministrantsku skupinu.
»Govori se o Crkvi u Europi koja propada, ali nije sve crno. Mnogo je ljudi otvoreno Božjemu djelovanju, na dnevnim misama u župi crkva je krcata. Imamo puno pobožnosti, često imamo cjelonoćna i cjelodnevna klanjanja. Svi smo zajedničko lijepo gnijezdo, nadahnuto Duhom Božjim. Na prijedloge ljudi samo kažu: ‘Da, može, evo me’ i kreće se«, nanizala je ocjene vjeroučiteljica.
Zvonar Marko Peić (69) svako jutro u 6 i svaku večer dolazi u crkvu zvoniti Zdravo Marijo. Voli tu službu i oslonac je župniku oko obavljanja građevinskih radova. Ličilac je i s prijateljima je obojio interijer crkve, održava župnu kuću. U pripremi za mladu misu Peić, Božo Dević, Mladen Smolić i Željko Pašić postavili su »brodski pod« ispred crkve Gospe od Milosti za sjedalice na tom prostoru. Crkva Gospe od Milosti (1650.) izgrađena je kao zavjet župljana u zaštiti od kuge. Marko je obojio ulazna vrata i prozore na toj crkvi. Taj otac šestero djece ima obveza i u crkvi Svih svetih na groblju kad je pogreb. Osim toga, Sukošanci slave i sv. Martina u crkvi sv. Martina (1387.) na brdu Kaštelina.
Na poticaj s. Mare, 35 žena uključilo se u međunarodni duhovni program »Magnify 90« (Veliča). To je intenzivna duhovna priprava za Uskrs kroz 90 dana, »S Marijom do Uskrsa«, za žene svih dobi, kako bi rasle u krjepostima i nasljedovale Gospine krjeposti. Tri mjeseca prije Uskrsa upoznaju živote 13 svetica, nastojeći svaki tjedan vježbati krjepost po primjeru određene svetice. Cilj je prepoznati u sebi dostojanstvo i ljepotu ljubljene Božje kćeri i poziv na svetost. Uz svakodnevno razmatranje, program uključuje samoodricanje, pokoru, žrtvu, molitvu (krunica, litanije, Gospin Veliča), post srijedom i petkom. Novac koji su prikupile odricanjem od šminke, kave i nepotrebnoga poslale su za katoličku ambulantu u Pakistan gdje su kršćani ugroženi. Na kraju programa, na Uskrsni ponedjeljak, polaznice su na susretu u Mariji Bistrici učinile posvetu Bezgrješnomu Srcu Marijinu.
»Ove godine održan je i prvopričesnički tjedan, posebno za djecu iz Sukošana i iz Debeljaka. Prvopričesnici su obavili pobožnost devet prvih petaka i posvetu Bezgrješnomu Srcu Isusovu«
Isusovu«»Magnify 90« pohađala je i Marijana Smolić (45) iz Debeljaka, majka troje djece, vjeroučiteljica. Članica je pastoralnoga vijeća, zbora i liturgijske skupine čitača u Debeljaku (14 čitača) koju vodi Tereza Trošelj. Imaju zajedničke susrete sa sukošanskim čitačima, a župnik animira kroz nagovor i molitvu. Predaje župni vjeronauk 16 krizmanika u Debeljaku. Radi u OŠ sv. Filipa i Jakova te u područnim školama Turanj, »Sv. Petar«, Raštane Donje i Sikovo. U tim malim mjestima sveukupno je 60 učenika, u Debeljaku je 19 prvaša. To je znak života.
»Ove godine održan je i prvopričesnički tjedan, posebno za djecu iz Sukošana i iz Debeljaka. Nakon primanja sakramenta prve pričesti, prvopričesnici su svaki dan s roditeljima dolazili na večernju misu u sukošansku crkvu. Prvopričesnici su obavili pobožnost devet prvih petaka i posvetu Bezgrješnomu Srcu Isusovu«, rekla je Marijana Smolić. Nastojat će i sljedeći naraštaj tako pripremiti.
Šime Dražić (67), sakristan u Debeljaku, čita na misi i pjeva u zboru. Cijela obitelj toga oca četvorice sinova redovito je u crkvi. To mirno mjesto u zaleđu Sukošana ohrabrujući je prizor perspektivne sredine odakle ljudi ne odlaze, a crkva je puna. »U Debeljaku su mlade obitelji s djecom, ljudi vide da se bez Boga ne može«, kaže vrijedni Šime. Uređuje dvorište crkve i obrađuje njezin rodni maslinik, a stabla ruža ispred crkve fotografiraju i stranci. U Debeljaku je mnogo zanatlija, u naselju Podvršje svaka druga kuća ima obrt. Ti vješti ljudi su tokari, mehaničari, kamenoklesari, parketari. Debeljak je privlačan i za turizam. U tom prostranom mjestu 2 km od obale nalazi se 100 vila s bazenom, a nastanilo ga je i mnogo domaćih ljudi. Zadrani su kupili stare kuće i došli živjeti u Debeljak te obrađuju poljoprivredno zemljište. Filijala Debeljak i matica Sukošan znak su marljivosti za zemaljsku egzistenciju i revnosti za duhovni, vječni život.
