DRUŠTVENE MREŽE I AUTENTIČNI LJUBAVNI ODNOSI (2) Između osnaživanja stvarnih odnosa i gubljenja vremena za življenje stvarnoga života

Foto: Shutterstock

Svatko ima prijatelja, a možda i zaručnika ili supružnika koji zbog naravi svojega posla često putuje ili pak živi veći dio godine u nekoj udaljenoj sredini. Društvene mreže itekako su u tom smislu korisne za održavanje odnosa, napominju iz »Obitelji i medija«, ali onih koji su najprije zaživjeli u stvarnom životu. »Društvene mreže mogu nam pomoći da se zbližimo s drugima, da razvijamo osjećaje solidarnosti, ali one nas mogu i razdvajati, stvarati podjele i isprazniti naše veze od značenja«, upozoravaju.

Društvene mreže pogoršavaju emocionalne rane

»Trebamo se vratiti stvarnomu susretu. Pokušajmo rabiti tehnologiju za ono što je njezina prava namjena«, citirali su iz »Obitelji i medija« talijansku novinarku i suradnicu obiteljskoga portala »Punto Famiglia« Idu Giangrande.

»Duša se može spoznati samo susretom uživo. A to je parfem koji nosim, riječi koje izgovaram, način kako izgovaram neku riječ… Sve to drugima otkriva moju dušu«, napomenula je talijanska novinarka Ida Giangrande

U svojim upozorenjima na opasnosti koje za dugoročne ljubavne i prijateljske veze mogu nositi sa sobom društvene mreže novinarka Giangrande u jednom se svojem nedavnom tekstu osvrnula i na fenomen »Tindera«. »Duša se može spoznati samo susretom uživo. A to je parfem koji nosim, riječi koje izgovaram, način kako izgovaram neku riječ… Sve to drugima otkriva moju dušu«, napomenula je talijanska novinarka.

»Da bi ispunio neku emocionalnu prazninu, netko se doista može ‘uloviti’ za rečenicu koja je napisana u nekoj internetskoj aplikaciji. Čovjek se na kraju može zadovoljiti i neautentičnim vezama. Ali ako je u pozadini problema veća emocionalna trauma, društvene mreže samo pogoršavaju takve rane, umjesto da ih liječe«, upozoravaju iz »Obitelji i medija« i zaključuju: »Trebamo se upitati pomažu li nam društvene mreže u osnaživanju naših stvarnih odnosa ili nam one samo kradu vrijeme koje smo mogli bolje uložiti u izgradnju veza u stvarnom životu.«

600 000 brakova razvrgnuto je tijekom 2022. godine u Europskoj uniji. Europske zemlje s najvišim stopama sklopljenih brakova su Mađarska i Latvija, u kojima se na 1000 stanovnika sklopi u prosjeku više od šest brakova. Europski je prosjek 4,2 braka na 1000 stanovnika, a u tim se stopama sklopljenih brakova kreće i Hrvatska.