Poštovani, u susjedstvu su me pitali do kojega se koljena može sklopiti crkveni brak. Nisam znala, iako imam knjigu Kanonskoga prava, pa vas molim za odgovor. Ono koliko sam znala pojasniti je četvrto koljeno, ali vas molim pojasnite mi kako se to računa.
Čitateljica
Zakonik kanonskoga prava (kan. 1091 § 2), koji i Vi imate u ruci, jasno piše da je ženidba »u pobočnoj lozi nevaljana sve do četvrtoga stupnja uključivo« i to je ono što ste dobro prenijeli, a nužno bi bilo da ste dodali da je »u pravoj liniji krvnoga srodstva nevaljana ženidba među svim precima i potomcima, bilo zakonitim bilo naravnim« (kan. 1091 § 1). Imamo dakle dvije linije računanja: pobočnu i ravnu. Kada crkveni zakon određuje da je u pobočnoj liniji nevaljana ženidba sve do četvrtoga stupnja uključivo, to znači da je nevaljana ženidba između brata i sestre, polubrata i polusestre (drugi stupanj krvnoga srodstva), strica i nećakinje (treći stupanj), strica i nećakinjine kćeri (četvrti stupanj), između bratića i sestričine (četvrti stupanj). Ravna je ona gdje postoji neprekinuti niz osoba koje se rađaju jedna iz druge i ona je silazna, ako se ide od predaka prema potomcima: pradjed/prabaka – djed/baka – otac/majka – sin/kći, ili pak uzlazna, ako se ide od potomaka prema predcima: sin/kći – otac/majka – djed/baka – pradjed/prabaka. Pobočnu liniju tvore nizovi osoba preko kojih se uzlazno dolazi do nekoga zajedničkoga korijena za određene osobe iz tih nizova, ili silazno od zajedničkoga korijena do određenih osoba u tim nizovima. U pobočnoj liniji krvno se srodstvo računa na dva načina: »rimskim« ili »germanskim« načinom. Katolička Crkva novim Zakonikom kanonskoga prava (iz 1983.) određuje računanje rimskim načinom. A takvo računanje u obzir uzima obje pobočne linije i sva rađanja u njima, odbivši zajednički korijen za osobe čije se krvno srodstvo određuje. Kanon 108 § 3 određuje: »U pobočnoj lozi toliko je stupnjeva koliko je osoba u obje loze skupa, pošto se oduzme korijen.«
Cijenjeno uredništvo, pravnica sam. Udala sam se relativno mlada. Nisam procijenila emocionalnu zrelost tada odabranoga supruga, jer i sama sam bila nezrela u toj procjeni. Nakon nekoliko mjeseci on je otišao, ostala sam sama, a hvala Bogu da nemamo djece. Mogu li na temelju emocionalne prosudbe tražiti ništavost ženidbe jer mi je kao vjernici želja živjeti u katoličkom braku? Molim vas za odgovor i komu se obratiti.
Čitateljica
Zakonik kanonskoga prava Vama kao pravnici vrlo će jasno protumačiti na koji se način nečiji crkveno sklopljeni brak može proglasiti ništavnim pa Vas kao pravnicu pozivamo da pročitate kanone 1095, a posebno 10. poglavlje (kan. 1141 i sljedeći), no svakako bismo Vam preporučili da se javite svomu župniku. On će nakon razgovora i izvida donijeti zaključak treba li Vas uputiti u pokretanje postupka za proglašenje ništavnosti braka na višu biskupijsku instancu. Njemu ćete moći više reći i o detaljima jer iz Vašega pisma ne znamo je li Vaš brak konzumiran ili nije pa bi bilo dobro da se sve razjasni već na početku.
Kod pisama pojedinih biskupa primijetila sam da uz svoje ime na kraju teksta pišu kraticu »v. r.«. Možete li mi pojasniti što to znači – je li to dio crkvenoga protokola i tituliranja?
Čitateljica
Kratica »v. r.« znači vlastoručno i nije riječ o crkvenom protokolu i tituliranju, nego se njome služimo kod potpisivanja dokumenata kako bismo potvrdili da je dokument izvoran, a to njegova vjerodostojna preslika ili slično, što potvrđujemo kraticom »v. r.« (»vlastitom rukom«), jer na takvim dokumentima nema našega potpisa, nego su navedeni samo ime i prezime autora i kratica »v. r.«.
