Film od kojega se najviše očekuje pri dodjeli Oscara jest američka epska drama »Brutalist«, treći redateljski uradak Bradyja Corbeta. Ima deset nominacija, a od premijere u Veneciji, gdje je osvojio Srebrnoga lava za režiju, dobio je više od stotinu nagrada. Iako ima odličnu glumačku ekipu, prožimajuću izvrsnu glazbu, ipak je najbolji u fotografiji (snimljen je u rijetko rabljenu formatu VistaVision) i režiji zbog koncepta i strukture filma.
Naziv filma odnosi se na brutalizam, stil u arhitekturi koji je povezan s Bauhaus školom i uporabom neobrađenoga betona (le béton brut) u građevinarstvu. Pojavio se sredinom 20. stoljeća i trajao je do osamdesetih godina, a predstavnik je Le Corbusier.
Glavni protagonist u filmu, mađarski arhitekt Lászlo Tóth židovskoga podrijetla, fiktivan je lik, ali je stvoren na temelju nekoliko stvarnih osoba. Brutalizam asocira na brutalnost, ali je u filmu nema kao u akcijskim filmovima. Metaforički se očituje u ponašanju prema Židovima i imigrantima u SAD-u. Nakon holokausta Lászlo dolazi 1947. u Ameriku na poziv rođaka kako bi izgradio nov život za sebe i svoju obitelj te u stilu brutalizma izgradio potrebna zdanja. No život mu je donio mnogo problema i pokazao kako se »američki san« urušava. Simbolično to pokazuje i iskrivljena fotografija newyorškoga Kipa slobode, koji prvo uočavaju brojni imigranti pri dolasku. Time se aludira i na trenutačno stanje u SAD-u.
Troipolsatni film strukturiran je u četiri dijela: uvod i prvi dio, nakon kojih je 15-minutna stanka, te drugi dio s prologom.
