Golem broj pčela uginuo je nedavno u Međimurskoj županiji, u naseljima Gardinovcu, Domašincu, Sivici, Podturenu, Ferketincu, Dekanovcu… Ako su točni podatci o tisuću beživotnih košnica, onda se radi o nekoliko desetaka milijuna pčela! Obdukcija pčela je u tijeku, pčelari su u šoku, a mediji traže krivca. Jedino se sigurnim čini da pčele nisu bile bolesne ili zaražene grinjama (varooza). Dezorijentacija, grčenje i masovan pomor pčela signali su koji upućuju na trovanje pčela.
Sumnja se da je uzrok te ekološke katastrofe neprikladna uporaba insekticida. Poznato je da je kemijska zaštita u vrijeme cvatnje izravna opasnost za pčele, a čini se da je netko u susjedstvu ipak prskao medonosno bilje. Poremećaji ponašanja pčela prije ugibanja odgovaraju posljedici izloženosti organofosfornim insekticidima. Te su kemikalije upravo oblikovane da kod mnogih živih organizama, uključujući i čovjeka, izazivaju neurološke poremećaje, gubitak refleksa, gušenje, konvulzije, paralize, nekoordinirano kretanje…
Kemija organofosfornih spojeva zapravo je kemija bojnih otrova. Među organofosfatima nalaze se zloglasni tabun, soman i sarin, koji su obilježili svjetske ratove i terorističke napade. U potrazi za selektivnim insekticidom, koji je otrovan za kukce, ali ne za sisavce, znanstvenici su stvorili pravi arsenal organofosfornih derivata: paration, diazinon, dimetoat, diklorvos, klorpirifos, fosalon, acefat, oksidemeton… Kojom su kemikalijom otrovane pčele u Međimurju nije poznato, sve dok ne završe forenzička ispitivanja. Nažalost, slike na portalima i videoprilozi na mrežnim servisima jasno pokazuju »efikasnost« neidentificirane kemikalije u eliminaciji pčelinjih zajednica.
Pčelari se žale da su u košnicama zatrovane i matice, zbog čega leglo ostaje nezaštićeno. U slučaju da su pčele bile zatrovane štetnom kemikalijom, postoji također vjerojatnost da je onečišćen i med.
Gubitci košnica i propast pčelinjih zajednica postali su učestali incidenti širom svijeta, a zbog nejasnog uzroka uveden je stručni termin poremećaj kolapsa kolonija (CCD). Moguće je da će pomori pčela biti sve češća pojava jer na zdravlje tih oprašivača ne djeluju samo agrokemikalije, nego i drugi faktori stresa poput kontaminiranoga zraka, narušene bioraznolikosti, klimatskih poremećaja, ali i sve većega radiofrekvencijskoga onečišćenja okoliša.
To su čimbenici koji oslabljuju imunosni sustav pčela, a štetan učinak može biti međusobnim djelovanjem (sinergizmom) navedenih stresora. Otpornost pčela prema vanjskim utjecajima postala je tako mjerljiv indikator ekoloških poremećaja. Posebno je zanimljiva i aktualna tema izloženosti pčela najavljenomu uvođenju 5G mreža. Široko uvođenje bežične tehnologije pete generacije svakako će promijeniti elektromagnetsko okruženje ljudi i životinja. Planiranu gustoću radiofrekvencijskih odašiljača, baznih stanica, antena i satelita nije lako predvidjeti, što znanstvenu procjenu rizika čini otežanom.
Iako studije o štetnom učinku radiofrekvencijskoga zračenja na pčele i druge kukce postoje (npr. Toxicol. Int. 2011, 18, 70), trenutačnu situaciju neznanja najbolje opisuje nedavna europska publikacija u kojoj se upozorava da jasnih podataka – nema (Sci. Tot. Environ. 2019, 695, 133833). Stoga nije razumno stajalište onih koji tvrde da je masovno uvođenje 5G mreže bezopasno za okoliš, ljude i – pčele. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se nejasan rizik, opravdane sumnje i načelo opreznosti ugraditi u stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Nacionalni plan razvoja širokopojasnoga pristupa u Hrvatskoj. Izrađivač te studije bi, također, trebao uzeti u obzir činjenicu međusobnoga utjecaja kemijskoga i elektromagnetskoga onečišćenja na zdravlje pčela i ostalih oprašivača. Ako se takav pristup ne pojavi u predloženim mjerama zaštite okoliša, studiju bi tijekom (skoroga) javnoga savjetovanja trebalo »srušiti«.
Ignoriranjem znanstvenih upozorenja i neopreznim uvođenjem 5G mreže pčele će postati pokusni kunići, što će omogućiti prikupljanje podataka o štetnosti svakodnevnoga izlaganja živih organizama zračenju bežične komunikacije. Navedena studija trebala bi biti poštena informacija za one koji moraju donositi konačne političke odluke.
