Nakon što je u ožujku započela sanacija podnih obloga jeruzalemske bazilike svetoga Groba, koje su tijekom godina istrošene stotinama tisuća hodočasničkih koraka koji su ih dodirnuli, nakon tjedana pažljiva i naporna arheološkoga iskapanja stručnjaci s talijanskoga sveučilišta »La Sapienza« došli su do nekoliko zanimljivih nalaza koje su dosad skrivali slojevi zemlje.
Iskapanjem se došlo do zidova bazilike iz vremena cara Konstantina, za čije se postojanje znalo i ranije, no arheologe je zaintrigirao proces gradnje, priopćila je Kustodija Svete Zemlje sredinom srpnja. Naime, u vrijeme rimske vladavine na tom je mjestu bio napušteni kamenolom na kojem su izvršavane javne egzekucije – razapinjanjem – i koji se nalazio izvan zidina onodobnoga Jeruzalema. Na tom je kamenu car Konstantin u 4. stoljeću podigao prvu baziliku na mjestu Kristova razapinjanja na križu, no izgradnja bazilike na mjestu kamenoloma zahtijevala je velike intervencije, pojasnili su arheolozi sa sveučilišta »La Sapienza«, jer je prije gradnje zbog statike buduće građevine trebalo poravnati i uskladiti sve nepravilne i neravne dijelove tla.
Drugim riječima, od kamenoloma, mjesta na kojem se različitim intenzitetima i na različitim dubinama iskapao kamen, trebalo je napraviti praktički glatku i homogenu površinu na kojoj su počivali temelji Konstantinove bazilike.
U vremenu bez bagera, različitih bušilica i modernoga betona graditelji su morali biti dosjetljivi. Arheolozi sa sveučilišta »La Sapienza« pretpostavljaju da se u procesu poravnavanja tla primjenjivala i metoda nasipavanja tla bogatoga keramikom, koja je upijala vodu i vlagu i na taj način stvarala čvrste slojeve zemlje na kojima se moglo graditi. Arheolozi su prilikom iskapanja pronašli i komadiće mozaika koji su resili podove Konstantinove bazilike. Mnogi od njih na nekim su dijelovima očuvali jarke boje, sedamnaest stoljeća nakon prvobitnoga postavljanja. Maštu istraživača u bazilici svetoga Groba zaokuplja i misteriozni tunel koji je otkriven u temeljima Konstantinove bazilike. Iskopan je u kamenu i vertikalno se najprije spušta do dubine od 2,8 metara, a zatim se nastavlja horizontalno prema sjeveru. Koja je bila njegova stvarna funkcija, arheolozi tek trebaju utvrditi.
Arheološka istraživanja u bazilici svetoga Groba zamišljena su kao projekt od 26 mjeseci, što znači da bi on trebao trajati do 2024. godine. Bazilika svetoga Groba najsvetije je mjesto za kršćane jer ono čuva uspomenu na Isusovo uskrsnuće. Prostor bazilike dijele Pravoslavna, Katolička, Armenska, Koptska i Sirska pravoslavna Crkva, koje jednako dijele pravo na slavljenje liturgije na Kristovu grobu.
Projekt obnove podnih obloga i arheoloških istraživanja nije važan samo zbog otkrivanja drevnih sakralnih tragova. U njemu zajednički sudjeluju predstavnici kršćanskih Crkava, a od ožujka, kada je projekt započeo, dakle nakon početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, istraživanja u bazilici svetoga Groba svjedok su plodova koje mogu donijeti ekumenska suradnja i dijalog. Predstavnici kršćanskih Crkava arheološko su nalazište zajedno obišli i početkom srpnja.
