Mnogo se govori o stopiranju kanonizacije bl. Stepinca od Srpske pravoslavne Crkve, no rijetko sam gdje imala priliku pročitati kakva je praksa s proglašavanjem blaženika i svetaca u Pravoslavnoj Crkvi. Tko o tome odlučuje, svaka partikularna Crkva i patrijarh posebno ili na razini nekoga sveopćega sinoda?
Manda
U svom stručnom članku o kanonizaciji u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi Dražen Skenderović piše:
»Pravoslavna Crkva nema pravne odredbe kojima se provodi proces kanonizacije. Ipak, u pojedinim mjesnim pravoslavnim crkvama postoje određeni kriteriji ili tijela koja će odrediti tko će biti proglašen svetim, a to su prije svega Sinodi pojedine mjesne pravoslavne crkve, koje bismo prema katoličkoj terminologiji mogli nazvati biskupskim konferencijama. U postupku kanonizacije u Pravoslavnoj crkvi nisu potrebna čudesa, već da propovijedanje i spisi pojedinog sveca budu u duhu pravoslavlja. U pravoslavnoj teologiji se smatra da Crkva ne može prosuditi tko je svet, već to može samo Bog. Crkva samo može priznati da je takva osoba surađivala s Božjom milosti u onoj mjeri u kojoj je njegova svetost izvan svake sumnje. Ipak, proces kanonizacije kao i u Katoličkoj Crkvi počinje od naroda, osoba i u pravoslavlju mora biti predmet nekakvoga ‘štovanja’ od puka i mora biti na glasu svetosti. Nakon toga u pojedinoj se eparhiji uputi molba Sinodu koji odlučuje hoće li se takva osoba staviti u liturgijski kalendar i mogu li se oslikavati ikone s likom te osobe. Proglašenje osobe svetom događa se posebnom liturgijom. Pojedini svetac može biti samo za posebnu eparhiju, mjesnu pravoslavnu crkvu ili za sveopći pravoslavni svijet.«
Molim vas da mi netko objasni na što se odnose riječi »Knez mira« koje dva puta spominje papa Franjo u svojoj Posveti svijeta Blaženoj Djevici Mariji (str. 1 i 3)? Isusa, kralja svih kraljeva, nazivati knezom je čudno. Zašto? Zato što znamo kako se u Bibliji govori o knezu svijeta, sotoni, a o Isusu kao o kralju. Dakle, ako Pismo jasno obznanjuje tko je Isus (Sin Božji, Mesija, Pastir dobri, Gospodin, Spasitelj, Otkupitelj), zašto Isusa Krista nazivati knezom mira? Uspoređivati Krista Boga s knezom mira nije primjereno, čak ni od pape.
M. Frgić, Zagreb
Kao što znate, Stari je zavjet najavio dolazak Isusa Krista kojega je rodila Djevica Marija i kojega – kao što ispravno pišete – nazivamo i Spasiteljem svijeta i mnogim drugim imenima, a prorok Izaija za njega je unaprijed rekao: »Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni. Na plećima mu je vlast« (Iz 9, 5). A kad se to obećanje ispuni, odnosno kad se rodi Knez ili Kralj mira – kako piše mons. Tomo Vukšić, »nastaje novo stanje, koje Izaija prorok opisuje riječima: ‘Narod, koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu, svjetlost jarka obasja’ (Iz 9, 1)« te dodaje: »U Isusovoj legitimaciji piše da je Bog i čovjek, Knez mironosni, koji ima svu vlast. To pak znači da je po njemu Bog postao čovjek. Premostio je jaz između nevidljivoga i vidljivoga, između nebesa i zemlje, između Boga i čovjeka, i došao tako blizu. U njemu se Bog počovječio samo zato da bi svakomu čovjeku ponudio mogućnost pobožanstvenjenja. Odnosno, Bog je sišao na zemlju jedino stoga da bi čovjek uzašao na nebesa.« Mislimo da je to važno znati i da nije pogrešno Isusa nazivati i Knezom mira.
