U nedjelju 24. svibnja, na dan kada je prije pet godina papa Franjo objavio encikliku »Laudato si’ – O brizi za zajednički dom«, završio je »Tjedan Laudato si’« (16. – 24. svibnja) i ujedno započela posebna godina kojom će se obilježiti ta obljetnica za koju Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja planira mnogobrojne aktivnosti. Valja odgovoriti na ekološku krizu, vapaj zemlje i vapaj siromašnih koji više ne mogu čekati. Papa Franjo potiče da se ljudi današnjice zapitaju kakav svijet žele ostaviti onima koji će doći i poziva na ekološko obraćenje. Tom enciklikom papa je uputio globalan i hitan poziv svim stanovnicima planeta da se ujedine u zaštiti svoje zajedničke kuće, ističući da je briga za okoliš povezana s brigom za sve ljude, ponajviše za siromašne. Ekonomiju treba oblikovati tako da se očuva priroda. Pritom je uputio na primjer sv. Franje koji se brine o prirodi, ali i bratu čovjeku, posebice najsiromašnijem.
Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) u suradnji s Franjevačkim svjetovnim redom (OFS) u prosincu prošle godine pokrenulo je projekt »CRO Laudato si’« kako bi se u djelo provodio nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje »Laudato si’ – O brizi za zajednički dom« koju je objavio 2015. godine. Doc. dr. Zoran Turza s Katedre za teologiju HKS-a, voditelj projekta »CRO Laudato si’«, ističe da je glavni cilj projekta istaknuti važnost te enciklike, i slijedeći upute navedene u njoj, potaknuti članove OFS-a i sve zainteresirane na projektne aktivnosti poput zauzimanja za poštivanje neradne nedjelje, štednje električne energije, vode ili smanjenja uporabe plastike.
U sklopu projekta »CRO Laudato si’«, a u povodu obilježavanja »Tjedna Laudato si’«, HKS je (preko interneta) organizirao znanstvenu konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem »Pet godina nakon Laudato si’. Gdje smo sada?«. Na pitanje gdje smo to sada u odnosu na hitan poziv koji je svima enciklikom uputio papa Franjo doc. dr. Turza odgovara: »Rekao bih da smo mi sada u trenutku krize u povijesnoj prilici da iz nje iziđemo s osnaženim i jasnim ciljevima izgradnje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih politika usmjerenih na održivi razvoj s nakanom da što prije kao društvo prijeđemo na uporabu obnovljivih izvora energije. Također u prilici smo da kao vjernici Katoličke Crkve na svim razinama odgovorimo na Papin apel za hitnu obnovu dijaloga o ‘načinu na koji gradimo budućnost planeta’ (LS 15), odnosno da svatko od nas u svojem staležu odgovori na zahtjev pape Franje da sudjelujemo u obnovi toga dijaloga.«
Stoga je fokus konferencije bio na dijagnozi stanja kako bi se potaknulo na zajedničko promišljanje o tome da svatko može nešto napraviti. Kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa prilika je za povezivanje u rješavanju ekološke i socijalne krize, smatra dr. Turza jer, kako se najavljuje, pred vratima je nova velika ekonomska kriza. »Usudio bih se reći da je zapravo najveća opasnost ove krize mogućnost, i to dosta realna, da iz nje ništa ne naučimo i da se što prije vratimo u stanje prije krize. Financijska kriza iz 2007. bila je takva prilika koju nismo iskoristili. Nova nam kriza daje mogućnost da zajedno iznjedrimo nove političke strategije usmjerene na razvoj ‘zelenih politika’, nove modele tržišne ekonomije koji se ponajprije vode načelom općega dobra te da svi zajedno pritom ne zaboravimo one koji su obično najugroženiji u svakoj krizi: bolesni, siromašni, odbačeni i marginalizirani. Kriza nas može povezati, ali i razdvojiti. Rekao bih da je u krizi dosad izišlo mnogo divnih inicijativa koje žele pomoći najugroženijima, no izišlo je i nepoželjnih ponašanja koja se nisu vodila načelom brige za drugoga čovjeka.«
Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) dr. Julije Domac na konferenciji je govorio o energetici u kontekstu Europe i enciklike »Laudato si’«. Na pitanje što ih povezuje odgovara: »Nedavno sam pročitao zanimljivu informaciju: još 9. lipnja 2018. papa Franjo je na sastanku s vodećim ljudima globalnih naftnih kompanija izjavio: ‘Civilizacija zahtijeva energiju, ali upotreba energije ne smije uništiti civilizaciju.’ To je zaista snažna poruka i nastavak narativa iz Laudato si’, ali na neki način i okosnica europske regulative koja se bavi energijom i održivim razvojem.« Europska komisija još je u studenom 2016. objavila veliki paket Čista energija za sve Europljane u kojem fokus stavlja na građane, a poveznica s enciklikom ideja je demokratizacije energetike, pružanje jednake prilike za sve građane i pravedna raspodjela prihoda koje proizvodnja energije omogućava.
»Nova regulativa EU-a, Europski zeleni plan, za cilj postavlja klimatsku neutralnost do 2050. upravo da bi se izbjegla opasnost da naša civilizacija i društvo budu uništeni prekomjernim onečišćenjem i klimatskim promjenama zbog uporabe energije«, ističe dr. Domac. Uvjeren je da će kriza izazvana koronavirusom biti poticaj za bržu niskougljičnu tranziciju. »Mi smo u vremenu korona-krize naučili da se možemo mijenjati mnogo brže nego što smo to prije mislili. Što se tiče mogućnosti financiranja EU-a, sljedeće sedmogodišnje razdoblje bit će svakako praćeno oporavkom nakon korona-krize, ali je isto tako izvjesno da će se inzistirati na tzv. zelenom oporavku i Zelenom planu. Za čistu energiju i održivost bit će sredstava i izvora na raspolaganju kao nikada do sada. Primjetan je trend, ali i pritisak – građani, gradovi i regije, svi ljudi dobre volje inzistiraju na čistim i obnovljivim izvorima energije.«
U takvim uvjetima mijenja se i globalna ulagačka klima, danas se obnovljivi izvori energije smatraju sigurnijim ulaganjima nego sektori nafte, ugljena i plina, pa je to dodatni poticaj ubrzavanju toga procesa. »Rado volim reći: budućnost energetike je zelena, inače je ne će biti. To mi se čini potpuno u skladu s mislima iz Laudato si’, enciklike koja nam je svima velika inspiracija. Danas, više nego ikad prije, golema područja našega života ovise o energiji, ali još uvijek više od milijarde ljudi globalno nema pristup električnoj energiji. Moramo naći načina i da naš svijet bude pravedniji – pristup energiji, ali i ravnomjerna raspodjela prihoda od energenata bitne su sastavnice ljepšega, pravednijega i održivijega svijeta koji moramo graditi. Klimatska kriza, ako je ne obuzdamo, utjecat će na naše živote još više nego sadašnja kriza izazvana koronavirusom. Zato je poruka Laudato si’ danas jednako aktualna kao i u trenutku kad je enciklika napisana«, zaključio je dr. Domac.
