Europska komisija ima obvezu ove godine donijeti odluku o produljenju licencije za uporabu herbicida glifozata u poljoprivredi. No umjesto uobičajene autorizacije, odnosno dozvole od dodatnih 15 godina, u mnogim državama članicama Europske unije traži se privremena dozvola u trajanju od najviše sedam godina (do 2023. godine). Štoviše, predstavnici Francuske zahtijevaju potpunu zabranu glifozata zbog očiglednih rizika za zdravlje ljudi i okoliša.
Glifozat je najprodavaniji i najkorišteniji herbicid na svijetu pa mnoge žitarice i prehrambeni proizvodi sadrže glifozat u tragovima ili čak u nedopuštenim količinama (soja, kukuruz, kruh, pivo, tjestenina…). Stoga nije neočekivano da je većina ljudi kontaminirana tom kemikalijom i njezinim razgradnim produktima (AMPA). U mnogim je znanstvenim krugovima postignut konsenzus prema kojem je zdravstvena i ekološka šteta glifozata veća od koristi njegove primjene. Takvi su znanstveni prigovori konvergirali u službeno stajalište Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem je glifozat svrstan u skupinu 2A, dakle u skupinu vjerojatnih uzročnika raka.
Nasuprot stajalištu Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) objavljene su procjene dviju nadležnih europskih institucija, Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europske agencije za kemikalije (ECHA), prema kojima glifozat nije štetna kemikalija. S takvom pozitivnom ocjenom očekivalo se da će Europska komisija rutinski odobriti uporabu glifozata za još 15 godina. No čini se da predstavnici država članica EU-a nisu impresionirani znanstvenim mišljenjem mjerodavnih institucija, pa su u Europskom parlamentu blokirali proceduru reautorizacije glifozata. U tome predvodi Francuska na čelu s predsjednikom vlade Edouardom Philippeom i ministrom zaštite okoliša Nicolasom Hulotom.
Zbog otpora država članica Europska je komisija predložila novo kompromisno rješenje – dozvolu za glifozat u trajanju od 10 godina! Međutim, Philippe upozorava: »Komisija predlaže obnovu odobrenja za glifozat za sljedećih deset godina. To je previše s obzirom na rizike toga herbicida. Francuska će glasati protiv toga prijedloga, baš kao i ranije u srpnju.« Konačno glasovanje održat će se u listopadu na sastanku povjerenstva za fitofarmaceutike. Ako Francuska ne podrži prijedlog Europske komisije, ne će biti osigurana kvalificirana većina, a to znači novu odgodu odluke o tržišnom statusu glifozata.
Bez obzira na rezultat ponovljenoga glasovanja u Europskom parlamentu, očigledno je da je glifozat postao vruć kesten. Zbog jedne »obične« kemikalije doslovno se vode politički i znanstveni sukobi. Ulog glifozata zapravo je velik jer se na njemu temelji američka i europska poljoprivreda. To je porazna činjenica koja otkriva da moderni farmeri i poljoprivrednici ne znaju (ili ne žele) uzgajati usjeve bez glifozata. Radi se o kemijskoj ovisnosti, koja se hrani komocijom i profitom. Rukovanje glifozatom je jednostavno, ne zahtijeva dodatnu obradu zemlje (»no till« ili »kruha bez motike«), a redovita primjena osigurava povećane prinose po hektaru.
Čini se da je u svim tim raspravama zanemareno osnovno svojstvo glifozata; to je neselektivni herbicid širokoga spektra koji efikasno uništava čitavu floru nekoga ekosustava. Na etiketi najpoznatijega trgovačkoga brenda »Roundup«, proizvoda kompanije »Monsanto«, doslovno piše »Glifozat – ubojica korova i trave«. Glifozat je poput kemijskoga oružja u borbi protiv bioraznolikosti. Nakon njegove primjene jasno je vidljiv efekt »spržene zemlje«. Biljke koje prežive takvo djelovanje upijaju herbicid u korijen, list i plodove te postaju transportno sredstvo za glifozat na putu do potrošača.
