FENOMEN KOJI NA MALA VRATA ULAZI I U HRVATSKE PRILIKE Kako djeci objasniti zašto je kultura otkazivanja opasna (2)

Foto: Disney Walt

Osobito opasna praksa zagovornika kulture otkazivanja jesu pokušaji redirigiranja različitih umjetničkih djela, davanje novih »progresivnih« tumačenja klasičnim djelima književnosti i, napose, uklanjanje sadržaja koji nisu »korektni« iz najpoznatijih priča za djecu.

Na tom se tragu projekt »Obitelj i mediji« osvrnuo i na nova tumačenja bajki i njihovih protagonistica Snjeguljice, Trnoružice ili Uspavane ljepotice. Njih je »kultura otkazivanja« odlučila bojkotirati jer su to naredile – zagovornice feminističke ideologije, upozoravaju iz »Obitelji i medija«.

Osobito opasna praksa zagovornika kulture otkazivanja jesu pokušaji redirigiranja različitih umjetničkih djela, davanje novih »progresivnih« tumačenja klasičnim djelima književnosti i, napose, uklanjanje sadržaja koji nisu »korektni«
iz najpoznatijih priča
za djecu

Razlog je što protagonistice tih bajki utjelovljuju prošlost koju zagovornice feminizma opisuju kao skup vrjednota koji je nespojiv s »modernim društvom«.

»Zato je postalo neprihvatljivo, primjerice, da se u nekoj bajci prikaže žena koja dolazi u kuću u kojoj samo muškarci žive (što je slučaj s patuljcima i Snjeguljicom) i da je prva stvar koju ona čini uzimanje metle i čišćenje kuće. Također, nije dobro ni prikazati ženu koju poljupcem spašava šarmantni princ, pa makar i nakon što ju je začarala vještica«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.

»Razlozi za kulturu otkazivanja prema nekomu ili nekoj pojavi mogu se na prvu učiniti razumljivima. Međutim, kultura otkazivanja ne uzima u obzir činjenicu da skrivanje prošlosti, umjesto suočavanja s prošlošću i prikazivanja da se kroz vrijeme događala i evolucija međuljudskih odnosa, zapravo može učiniti više štete nego koristi«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«.

Kultura otkazivanja ukorijenila se i u drugim sferama čak i zahvaljujući svojevrsnomu strahu i konformizmu koji proizlazi iz njega, podsjećaju iz »Obitelji i medija«. Kao primjer su spomenuli i »influencere« koji zarađuju od reklamiranja nekih proizvoda na društvenim mrežama. Hoće li oni zaista ići protiv glavnostrujaškoga mnijenja, čak i u slučajevima u kojima se oštro ne slažu s prevladavajućim mišljenjima, ako znaju da bi časom mogli biti otkazani?

2018. godine objavila je profesorica Shoshana Zuboff sa Sveučilišta Harvard knjigu »Doba nadzorničkoga kapitalizma« u kojoj prikazuje koje tržišne silnice stoje iza tehnoloških divova iz Silicijske doline. Ona upozorava i na pogubne posljedice suvremenoga »preoblikovanja ljudskih ponašanja«, dio kojega je i kultura otkazivanja.