Općepoznata je činjenica da su za opstojnost katoličkih Hrvata u Bosni i Hercegovini, njihov znanstveni, prosvjetni, kulturni, gospodarski i vjerski život i napredak franjevci »alfa i omega«. Tako su samostani bosanskih franjevaca stoljećima bili ne samo duhovno-vjerska središta, nego i škole, ljekarne, ubožnice, tiskare, knjižnice i slično, o čemu svjedoče bogati samostanski muzeji.
Franjevački samostan sv. Katarine u Kreševu npr. među brojnim izlošcima ima primjerke ruda i minerala, alate za kopanje i prerađivanje, također su izloženi alati i proizvodi kovačkoga, stolarskoga, postolarskoga, krojačkoga, tkalačkoga i opančarskoga obrta, kao i zbirka ručnih radova, zatim arheološka zbirka iz pretpovijesnoga i antičkoga doba, kao i numizmatička zbirka, liturgijski predmeti i drugo.
Posebnu pozornost uz ostale izloške privlači stari drveni kalendar liturgijske (crkvene) godine, godišnji ciklus razdoblja i kršćanskih blagdana, tzv. vareški kalendar, nazvan po mjestu izrade – Varešu. Budući da papira općenito u 16. st. nije bilo u izobilju, domišljati su franjevci, zvani mjesecoslovci, izradili drveni kalendar/podsjetnik po kojem su točno znali kada su koje svetkovine, blagdani i spomendani i po kojem su se ravnali.
Sadašnji je izložak u kreševskom samostanu replika, koju posjetiteljima pokazuje i objašnjava časni brat fra Ivica Korčanin, vodič i tumač u muzeju. Taj je korpulentni i nasmijani 46-godišnjak rođen u Kiseljaku, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te je već kao zreo mladić stupio u franjevački red položivši g. 2009. vječne zavjete. Imponira njegovo znanje ne samo iz povijesti i etnografije, nego i drugih područja ljudskoga znanja i umijeća.
Vareški kalendar duljine 75 cm ukrašen izrezbarenim ukrasima doista je pravo majstorsko djelo jer je spoj svih osnovnih kalendarskih elemenata, koji su savršeno sinkronizirani. Sastoji se od pet dijelova, tri fiksne i dvije pomične letvice. Na prvoj čvrstoj i nepomičnoj prikazani su mjeseci u godini s prepoznatljivim simbolima. Siječanj je označen sjekirom jer se zbog zime sjeklo drvo za loženje, srpanj srpom jer je vrijeme kosidbe, listopad je prikazan kao tri otkinuta lista jer padaju s drveća i slično. Na drugoj fiksnoj letvici označeni su blagdani i spomendani, pa je tako u siječnju blagdan Tri kralja označen s tri točke, u lipnju spomendan sv. Ivana Krstitelja s tri križića itd. Na trećoj pomičnoj letvici urezbareno je 365 dana, kao i dani u tjednu: nedjelja je X, ponedjeljak jedna točka, utorak dvije, srijeda tri, četvrtak je crtica, petak križić, a subota kosa crtica. Četvrta također pomična letvica prikazuje pomične svetkovine, a peta nepomična razdoblje crkvene godine.
U popisu svetkovina vidi se i očit utjecaj franjevačke pobožnosti pa se u kalendaru nalaze i svetkovine koje su u općoj Crkvi uvedene tek u novije vrijeme, a franjevački ih je red slavio i ranije.
