Iz gumenih čizama uskočilo se u sandale, zimske jakne zamijenilo se kratkim rukavima, kišobran suncobranom… proljeća kao da i nije bilo, a nastupaju i prvi toplinski valovi. Tako nekako izgledaju klimatske promjene u Lijepoj Našoj krajem proljeća pa ne čudi da su se i učenici hrvatskih škola pridružili globalnomu pokretu mladih »Prosvjed učenika za spas klime« (»School Strike 4 Climate«), a izlaskom na ulicu traže od političara da napokon nešto poduzmu kako bi se spriječio kolaps ekosustava.
Prosvjede mladih potaknula je 16-godišnja učenica Greta Thunberg iz Švedske koja je od kolovoza prošle godine svaki petak umjesto na nastavu odlazila pred švedski parlament i tamo cijeli školski dan prosvjedovala tražeći od vlasti hitnu akciju za spas klime. Do danas su joj se “Petkom za budućnost” pridružile stotine tisuća učenika koji od svojih vlada traže isto: da ozbiljno pristupe krizi s kojom je zbog klimatskih promjena suočeno čovječanstvo, ali i sav život na Zemlji. Prvi globalni prosvjed za klimu održan je u ožujku, a drugi 24. svibnja, uoči izbora za Europski parlament. Greta je postigla svoj cilj: upravo su klimatske promjene bile glavna tema uoči izbora za Europski parlament (ne i u Hrvatskoj), a sve to donijelo je glasove zelenima koji su ostvarili povijesno dobre rezultate – u Njemačkoj su postali druga najveća stranka, u Francuskoj su treći.
Pariškim sporazumom kojim su se 2015. godine države svijeta obvezale na ograničavanje porasta globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje Europska unija obvezala se na smanjivanje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. Međutim, kako upozoravaju znanstvenici, velike ekonomije bi, da bi se postigao taj cilj, morale biti mnogo ambicioznije u rezanju emisija stakleničkih plinova jer se dosadašnjim ponašanjem gura Zemlju prema zagrijavanju od 3 ili 5 Celzijevih stupnjeva što bi dovelo do nesagledivih, ali izvjesno katastrofalnih posljedica. S obzirom na rezultate izbora za Europski parlament, te sve veći broj mladih koji na ulici traže klimatsku »pravdu«, čini se da bi jaz među generacijama mogao postati još veći: mladi, od kojih neki još ni nemaju pravo glasa, upozoravaju na nepravdu koja im se čini, dok stariji ne žele promijeniti neodrživ životni stil i odreći se navika koje ugrožavaju opstanak života na Zemlji.
U Hrvatskoj se pak, što nažalost nije neuobičajeno, događaju anomalije. Tako su hrvatski građani prije pet godina u Europski parlament poslali jednoga »zelenoga zastupnika«, a na netom održanim izborima zelena opcija nije osvojila ni jedan mandat.
Prosvjed hrvatskih učenika otvorenim pismom podržalo je više od 30 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji se bave klimatskim promjenama, a među potpisnicima su znanstvenici s Instituta »Ruđer Bošković« i Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, kao i profesori i znanstveni suradnici sa 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka. Istaknuli su da je prosvjed iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama jer, iako su klimatske promjene geofizička pojava, njihovi uzroci leže u društvenom i ekonomskom uređenju koje počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šuma. Zbog toga se oceani i atmosfera sve više zagrijavaju, a brojne biljne i životinjske vrste u morskim i kopnenim ekosustavima izumiru.
Klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta, potiču migracije te stvaraju tzv. klimatske izbjeglice jer je u pojedinim područjima život postao nemoguć, a kao uzroci ratova često se navode i glad i siromaštvo proizišli iz klimatskih promjena. Nažalost u takvim ekstremnim situacijama razotkrivaju se duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu zbog čega najugroženije društvene skupine, koje su najmanje pridonijele globalnomu zatopljenju, snose najteže posljedice.
Iako je mnoštvo znanstvenih dokaza koji upozoravaju da se u sljedećih desetak godina porast globalne temperature mora ograničiti ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva ili će se prijeći točka preokreta u kojoj postaje upitan i opstanak ljudske vrste, emisije stakleničkih plinova i dalje rastu. Za to vrijeme političari u već poznatoj maniri odgađaju preuzimanje odgovornosti za rješavanje toga gorućega problema te stoga ne čudi da su djeca i mladi morali izići na ulice jer odluke koje se donose danas njima mogu uskratiti budućnost. Nastavi li se s ponašanjem »sve po starom«, »spalit« ćemo Zemlju podizanjem globalne temperature za 4 Celzijeva stupnja do 2060. A onda preostaju samo pregovori ili rat za oskudne resurse i stoga, želi li sadašnji naraštaj da mu djeca i unuci imaju budućnost na planetu, već danas treba poduzeti konkretne korake da se ograniči porast Zemljine temperature. Stoga znanstvenici podržavaju prosvjed učenika za klimu i njihove zahtjeve.
Koliko je prosvjednika potrebno da bi hrvatski političari ozbiljno razmotrili »Klimatske zahtjeve« učenika i možda, osim deklarativne podrške prosvjedima, donijeli Strategiju niskougljičnoga razvoja Republike Hrvatske koja se nakon javne rasprave već dvije godine kiseli u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike? Međutim, ni prosvjedi ni strategije ne će postići cilj dok se čovjekovo srce ne otvori i »ekološkomu obraćenju« na koje je papa Franjo još 2015. godine pozvao u enciklici »Laudato si«. Tada bi se shvatilo da u redovit ispit savjesti valja uključiti i grijehe prema okolišu koje mnogi svakodnevno čine nerazvrstavanjem otpada, neumjerenom potrošnjom, nepotrebnim vožnjama automobila ili rasipanjem vode i energije. Skrb za okoliš je i poziv na poštivanje svega stvorenoga, kao i ostvarenja čovjekova poziva – brige za Zemaljski vrt koji mu je Bog povjerio.
Klimatske promjene još uvijek nisu glavna politička tema u Hrvatskoj, no unatoč tomu, iako prosvjedi nisu bili tako masovni kao u nekim drugim državama, i učenici hrvatskih škola iz nekoliko gradova odazvali su se globalnim zahtjevima svojih vršnjaka za spas klime te su Vladi uputili svoje »Klimatske zahtjeve«, kojima traže:
1. Da se Vlada RH suoči sa znanstveno utemeljenim činjenicama klimatske destabilizacije i javnosti otvoreno predstavi egzistencijalnu opasnost koju klimatske promjene nose za građane RH i općenito za sav život na Zemlji te sukladno tome uskladi svoju politiku.
2. Da Sabor donese izvanredne zakonske mjere kojima će smanjiti sveukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova za minimalno 60 posto u odnosu na 2005. u sljedećih 10 godina (najkasnije do 1. 1. 2030.) u svrhu što brže i učinkovitije dekarbonizacije svih sektora i tranzicije s fosilnog na niskougljično, cirkularno i regenerativno gospodarstvo, uz zagovaranje ambicioznijih stopa smanjenja stakleničkih emisija na razini svih članica EU-a.
3. Da Vlada ustanovi multidisciplinarnu »Klimatsku komisiju« znanstvenika s relevantnih područja znanja, čije će članove predložiti šira znanstvena zajednica, i koja će neovisno i transparentno predvoditi izradu proaktivnih klimatskih politika i prijedloga zakonskih odredbi, s naglaskom na dugoročnu ekološku održivost i socijalnu ravnopravnost u provedbi, a NE na kratkoročnu ekonomsku isplativost ili dobit.
4. Da Vlada smjesta obustavi sve fosilne projekte u razvitku (obuhvaćajući LNG terminal na Krku, termoelektrane na fosilna goriva, eksploataciju nalazišta fosilnih goriva, izgradnju fosilne infrastrukture i sl.) te preusmjeri novčane tokove iz fosilnih u razvoj ekološki prihvatljivih oblika obnovljivih izvora energije.
5. Da Vlada uvede zakonski prijedlog o zabrani proizvodnje, prodaje i korištenja plastične ambalaže, plastičnih vrećica i ostale neesencijalne jednokratne plastike u najkraćem roku.
6. Da Vlada uvede zakonski prijedlog kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva te izradu nacionalnog plana kojim bi se postupno zabranjivalo njihovo prometovanje u širem centru gradova u što kraćem roku, uz istodobno proširenje električnog javnog prijevoza ekonomski dostupnog svim građanima i poticanje biciklizma ili drugih ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava.
7. Da Vlada osigura osuvremenjivanje postrojenja za zbrinjavanje otpada u skladu s najvišim standardima EU-a.
8. Da Ministarstvo obrazovanja uvede u nastavni program primarnog i sekundarnog obrazovanja edukaciju o antropogenim klimatskim promjenama.
