Naslovnom fotografijom iz potresom pogođene Petrinje otvara se čitatelju prvi broj Glasa Koncila u novoj godini, s nadnevkom od nedjelje 3. siječnja. Popratni tekst većim se dijelom oslanja na izjavu koju je jedva koji sat nakon potresa za Glas Koncila dao sisački biskup Vlado Košić, čije je riječi: »Kao biskupija i Caritas stojimo uz ljude koji su nastradali«, uzete za naslov izvještaja.
»Lijekovi iz Vatikana i UN-a« naslov je redovitoga komentara u novome broju Glasa Koncila koji potpisuje urednik Branimir Stanić. Urednik se pri tom osvrće na inicijativu Ujedinjenih naroda zahvaljujući kojoj je nedavno proslavljen prvi Međunarodni dan pripravnosti na epidemije, uz poruku da će epidemija biti još, što komentator vrednuje, uz oprezno »ipak«, kao politiku širenja straha. Drugačije čini papa Franjo, koji je najavio posebnu godinu posvećenu promišljanju o obitelji, što se, imajući u vidu teret koji će upravo obitelji u predstojećem razdoblju nositi, »može smatrati duhovnim lijekom za saniranje rana od pandemije«.
Kad je riječ o izvještajima iz života Crkve u Hrvatskoj, pozornost privlači onaj o smrti i ukopu prvog gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, kao i onaj o ustoličenju novog riječkog nadbiskupa koadjutora s posebnim ovlastima u upravljanju Mate Uzinića.
Glas Koncila izvijestio je i o božićnim slavljima koja je u zagrebačkoj prvostolnici, prvi put nakon razornog potresa u ožujku, predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Kardinal Bozanić autor je i pisma nadbiskupijskoj obitelji Crkve zagrebačke, napisanog uoči Božića, o odredbama, mjerama i preporukama vezanima uz liturgijska slavlja tijekom blagdana. U pismu se zagrebački zagrebački nadbiskup kritički osvrće na »tehnički broj« vjernika koji se, nakon samog Badnjaka i Božića, mogu okupiti na misnim slavljima te. Kardinal među ostalim obećava da će i dalje nastojati »da se postave kriteriji koji su jasni, smisleni, lako obrazloživi i provedivi«, s ciljem da se štiti zdravlje, ali i »da se ne dopusti pojačavanje napetosti u društvu«.
Na sličnom je tragu i požeški biskup Antun Škvorčević u svojoj božićnoj poruci, čiji sažetak Glas Koncila također donosi, kao i sažetke iz poruka drugih hrvatskih biskupa koje iz vremenskih razloga nisu uspjele ući u božićni dvobroj.
Danas djeca ne mogu u školu zbog mjera protiv širenja koronavirusa, a prije trideset godina mnoga nisu mogla zbog granata. Potaknut porukom pape Franje za Svjetski dan mira (1. siječnja), ali i »okruglom« godišnjicom od početka Domovinskog rata, Glas Koncila je za sugovornika u redovitome intervjuu izabrao povjesničara dr. Davora Marijana s Hrvatskog instituta za povijest. Govoreći o Domovinskom ratu, njegovom vrednovanju i utjecaju na razvoj mlade hrvatske države, sugovornik među ostalim kaže: »Detuđmanizacija je najveća tema suvremene hrvatske povijesti 21. stoljeća, nešto što nema pandana u svijetu i što je ovu državu, umjesto da je povede naprijed, ostavilo u tapkanju na mjestu i trebale su proći godine da se prihvate neke očite i neupitne ocjene iz Domovinskoga rata i poraća, u prvom redu o državničkoj ulozi Franje Tuđmana.«
Svjetskim danom mira također je nadahnut prilog koji odgovara na pitanje kamo usmjeriti molitve za svjetski mir. Navode se četiri žarišta u kojima je sukob, premda se u ovome času u svima ne vodi izravni rat, latentno prisutan: Sirija, Jemen, Afganistan i Irak.
Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja u Splitsko-makarsku nadbiskupiju, u župu Presvetoga Srca Isusova u Vinišću u blizini Trogira, u kojoj živa zajednica na temelju bogate baštine s nadom gleda u budućnost.
Rubriku »Vjernici laici aktivni u Crkvi« u 2021. godini otvara Matija Škvorc, crkveni glazbenik koji je, kao što kaže naslov, spojio »tri života«. Akademski glazbenik zaposlenik je kazališta »Komedija«, katedralni dirigent te voditelj župnih zborova u zagrebačkom Španskom, prvo mu je zvanje bilo tesarsko, a u životu je radio kao konobar, dostavljač, domar, vozač, na benzinskoj pumpi… U svemu tome kaže: »Vjera mi je sastavni dio života.«
Premda sasvim druge struke, slično svjedoči i mlada znanstvenica, kemičarka dr. Lidija Kanižaj s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, jedna od dobitnica nacionalne stipendije »Žene u znanosti«. »Dragi je Bog posložio moj životni put u smjeru kemije, a danas uživam otkrivajući svijet molekula i atoma«, kaže sugovornica.
