Naslovnom fotografijom koja nudi Kristovu muku kao prizmu za promatranje ratnih patnja kroz koje ukrajinski narod prolazi ovih dana, konkretno prikazom trenutka u kojemu radnici sklanjaju korpus raspetoga Krista iz katedrale Armenske apostolske Crkve u Ljvivu, otvara se čitateljima sadržaj novoga broja Glasa Koncila, 11. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 13. ožujka. Fotografiju prati tekst o tome kako je rimokatolička Crkva u Ukrajini na prvu korizmenu nedjelju otvorila Godinu sv. Križa. Odluku o proslavi te godine rimokatolički su biskupi donijeli ranije, no 24. veljače, s napadom ruskih snaga na Ukrajinu, ta je godina dobila sasvim novu dimenziju.
I novi broj Glasa Koncila, kao i prethodni, dobrim je dijelom odjek na ratna stradanja u Ukrajini. Osim izvještajnoga dijela, u kojemu se izvještava o molitvenim, karitativnim i proročkim nastojanjima univerzalne i mjesne Crkve, rat u Ukrajini polazište je komentara urednika Glasa Koncila Branimira Stanića. On se osvrće na tri teze koje se provlače u javnom prostoru, a »ne služe promicanju mira«. Prva je teza da se u Ukrajini odvija vjerski rat. Druga teza glasi da je, navodno, »rat donekle opravdan jer su ga izazvale ‘iskrivljene vrijednosti Zapada’, a Ruska bi Federacija sada bila ta koja tu borbu predvodi. »’Djeni mač u korice!’ Mač nije odgovor kršćana«, odgovara Stanić na tu tezu. Treća se teza odnosi na »promicanje nekoga novoga jugoslavizma, u kojemu se sve više medijske pozornosti u Hrvatskoj nastoji usmjeriti prema osnaživanju Beograda i davanju važnosti Srbiji, kao da ona, kao nekoć, odlučuje o sudbinama svih naroda i zemalja na jugoistoku Europe«, piše Stanić.
Glas Koncila u novome broju donosi i dva svjedočanstva iz same Ukrajine. »Gdje je Bog u vrtlogu rata?«, pitanje je koje postavlja redovnica s. Myroslava Mostepaniuk. Bog je – odgovara redovnica u prilogu za Glas Koncila – u kruhu koji je časnim sestrama u kijevskoj nestašici donijela susjeda iz stana iznad njih, a one ga poklonile susjedima ispod sebe; u gesti isusovaca iz Hmeljnickoga koji su svoju kuću za duhovne vježbe stavili na raspolaganje izbjeglicama; u patnji i nadi majke koja je danima putovala da bi svoju 21-mjesečnu kćerkicu sklonila na sigurno; u nedužnima ubijenima…
A hrvatski svećenik Zvonimir Šesnić djeluje u katedralnoj župi u Kijivu. Osim što iz prve ruke govori o životnim i pastoralnim prilikama u ukrajinskoj prijestolnici, svećenik svjedoči već i samim tim što ostaje uza stado kojemu je poslan, premda mu je čak preporučeno da ne bude u Kijivu.
Glas Koncila donosi i presjek života rimokatolika, katolika latinskoga obreda u Ukrajini, zemlji koja je većinski pravoslavna, a najveća i u svijetu najpoznatija katolička zajednica je Ukrajinska grkokatolička Crkva.
Još jedan ekskluzivni sadržaj donosi novi broj Glasa Koncila. Riječ je o križnome putu koji nosi naslov »Putem mira kardinala Kuharića«. Autor križnoga puta novinar Glasa Koncila Luka Tripalo, koji je za svaku postaju odabrao prikladne riječi iz bogatog navjestiteljskog i pastoralnog opusa blagopokojnoga zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića o ratu, žrtvi za mir, Božjoj prisutnosti u patnji… Potom je kardinalove riječi autor križnoga puta popratio kraćim tekstom koji je u isto vrijeme aktualizacija kardinalovih riječi, meditacija i molitva. Povod objavljivanja intervjua je 20. godišnjica kardinalove smrti 11. ožujka.
Isti je povod potaknuo Glas Koncila na pisanje kraće reportaže koja vodi čitatelja »živim tragovima kardinala Franje Kuharića u rodnome Pribiću«.
»Ova ratna korizma može biti trenutak reevangelizacije uspavanih kršćana«, naslov je intervjua u novome broju Glasa Koncila u kojemu je gost fra Stjepan Brčina, franjevac konventualac koji na zagrebačkom Svetom Duhu organizira »Duhovno duhovite večeri za mlade«, pokrenuo je evangelizacijsku zajednicu, uličnu evangelizaciju, a na društvenim ga mrežama prate tisuće mladih. Rat pokazuje čovjeku njegove granice, podsjeća ga da je samo čovjek, a ne Bog, kakvim god sredstvima raspolagao. Zato može čovjeka podsjetiti na njegovu potrebu za Bogom, što je pak u samoj srži korizmene molitve, pokore i posta, kaže sugovornik, koji ne preže ni pred često teškim pitanjima s kojima se mladi danas suočavaju, kao ni pred pitanjima na koji se način pristupa mladima u pastoralu Crkve.
Velika će reportaža odvesti čitatelja novoga broja Glasa Koncila u tri župe Požeške biskupije koje se nalaze na području općine Čagalj: Čagalj, Ruševo i Zdenkovac. Župe povezuje to što ih kao župnik opslužuje svećenik Milan Klobučar. Da je riječ o predivnom kraju koji, međutim, proživljava demografsku zimu, sugerira već i sam naslov priloga: »Čaglinski vapaji Bogu da se mlade generacije oduševe, vrate se i ostanu«.
O korizmi kao vremenu snažnijeg i svjesnijeg življenja s Bogom govore u »svojoj« rubrici mladi suradnici Glasa Koncila.
Nedavno je Vijeće za nauk vjere Hrvatske biskupske konferencije, potaknuto »mnogostrukim izazovima koje sadašnja zapadnjačka civilizacija i kultura stavlja pred kršćane«, objavilo dokument o biti i naravi kršćanska ženidbe. Glas Koncila donosi prikaz prvoga dijela dokumenta, u kojemu se govori o spomenutim izazovima, o naravnoj svetosti ženidbe kao Božje ustanove »od početka«, tj. od stvaranja čovjeka te o izvoru njezine sakramentalnosti, odnosno o činjenici da ženidba kršćanina i kršćanke može biti samo »u Gospodinu«.
