Broj se otvara dvjema korizmenim temama – svečanostima Pasionske baštine i Tjednom solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.
Velika prisutnost psovke u hrvatskoj stvarnosti znak je tendencije poimanja psovke kao normalnoga načina izražavanja. Zato su za novi broj Glasa Koncila o poplavi psovke u hrvatskom verbalnom prostoru progovorili Nikolina Essert iz perspektive psihologinje, Nikola Bolšec iz perspektive književnika i nastavnika, a perspektivu svećenika donio je dominikanac p. Mislav Peček.
Otvaranje procesa pregovora o mogućem zaključenju rata u Ukrajini prokazalo je neke nedostatke djelovanja europskih političkih vođa – manjak odgovornosti, neodlučnost i izostanak dugoročne političke vizije. Ususret trećoj korizmenoj nedjelji, koja se našla između svetkovine sv. Josipa i Blagovijesti, koji na snažan način govore i o očinstvu i o preuzimanju odgovornosti, Glas Koncila u intervjuu je ugostio novinarku i publicistkinju Višnju Starešinu o »krizi očinstva« u politici. »Sve do prije nekoliko godina, točnije sve do ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u Europi je sintagma ‘politički vođa’ djelovala gotovo pogrdno, zastarjelo, kao da podsjeća na diktaturu«, upozorava sugovornica. Osvrnula se i na »zarobljenost« hrvatske politike, u kojoj kriterije tko smije ući u političku arenu, a tko ne smije još određuju stare komunističke elite i njihovi duhovni i biološki potomci.
Glas Koncila na svojim stranicama donosi i križni put koji je tijekom svoje službe napisao apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, kao crkveni pastir i diplomat, vođen porukom da katoliku valja tražiti križ svaki dan i da je korizma vjerniku doba za prihvaćanje vlastite smrti. Tekst križnoga puta dospio je početkom korizme do redakcije Glasa Koncila s jasnom nakanom: za kršćane koji žele slijediti Isusa uzimajući svoj križ.
Na pomalo neočekivano »putovanje« odvažila se knjigom »Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada« Julienne Bušić, udovica jednoga od poznatijih boraca za hrvatsku stvar Zvonka Bušića, i autorica niza autobiografskih romana. U razgovoru za Glasa Koncila Bušić otkriva kako su je u okupljanju potresnih hrvatskih svjedočanstava iz onih »olovnih godina«, iz razdoblja »hrvatske šutnje«, u svemu vodili i duhovni motiv.
