Iz tiska je izašao novi broj Glasa Koncila, pripremljen za Cvjetnicu.
Kada se više od četrnaest mjesta diljem Crkve u Hrvata uoči Velikoga tjedna preobrazi u Getsemani ili Golgotu, vjernicima je mnogo lakše i u samima sebi prepoznati one koji sudjeluju u Kristovoj osudi, patnji i smrti. Ne pokazuju to tek brojna i suzama bogata obraćenja o kojima za Glas Koncila svjedoče neki među stotinama sudionika hrvatskih uprizorenja Muke. Pokazuju to i oni manje vidljivi, ali ništa manje važni duhovni plodovi laičke inicijative koja već više od dvadeset godina povezuje sjever i jug Domovine, kao i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku u iseljeništvu.
Uz početak Velikoga tjedna u fokusu novoga broja je žena kojoj je Bogočovjek darovao lice – sveta Veronika. Sveta je Veronika u današnjem kršćanskom imaginariju pobožna žena, jedna od žena koje su pratile Isusa u njegovim posljednjim trenutcima. Njezin lik govori o onoj najdubljoj i zapravo konačnoj čovjekovoj čežnji: da ugleda Božje lice. Boga, doduše, »nitko nikada ne vidje«, no može se nazrijeti u ljudskom licu Isusa Krista.
Zaključak korizmene kampanje »40 dana za život« u kojoj se diljem Hrvatske molilo i bdjelo za nerođene bio je povod da se i na stranicama Glasa Koncila još jednom aktualizira zaštita onih koji rastu i razvijaju se u majčinoj utrobi. O toj temi iz pravne perspektive u intervjuu govori pravnica dr. Katarina Krasić. »Pobačaj nije vrijednosno neutralno pitanje budući da uključuje pitanje raspolaganja životom i tjelesnim integritetom drugoga ljudskoga bića«, upozorava sugovornica i dodaje: »Problem nastaje kada temeljna ljudska prava, kao što je pravo na život ljudskoga bića, postanu pitanje političkoga interesa te objektivna stvarnost – a to je da je svaki život dobro – postane predmetom uvjetovanja i političke odluke.«
Uz 80. godišnjicu »najžalosnijega petka« u Velikom Trgovišću, kada je od ruku partizana stradao umirovljeni dubrovački biskup Josip Marija Carević, strastveni istraživač biskupova života i djela Mario Talajić govori o njegovim mirotvornim nastojanjima, ali i o nametnutom zaboravu na njegovo mučeništvo. »Vrlo je izgledno da bi i biskupa Carevića, da je u vrijeme rata ostao u Dubrovniku, dočekala slična sudbina kakva je dočekala p. Petra Pericu i druge svećenike i stanovnike Dubrovnika koji su ubijeni na Daksi«, zaključuje Mario Talajić.
Po posjedovanju relikvija povezanih s mukom i smrću raspetoga Isusa Krista na križu Providnost je obilno darovala Hrvatsku. Manje je poznato da se u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU) Zadar nalazi relikvija svetoga Križa i Spužve. O relikvijama koje Hrvatsku i Zadar na svjetskoj karti stavljaju na istaknuto mjesto govori doc. dr. Ana Jordan Knežević, kustosica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) Zadar.