Velikom prekrasnom freskom uskrsloga Krista iz karmelskog samostana u austrijskome Döblingu, na naslovnici ovogodišnjega uskrsnog broja Glasa Koncila, 15. u tekućoj godini, čitateljima se na 40 stranica nudi obilje informativnih i formativnih tekstova s gotovo svih područja crkvenog i društvenog života. Razumije se, ukrsnim su duhom prožete sve stranice, od prve do zadnje, pa je stoga već komentar glavnoga urednika, koji u svakome broju ima posebnu “težinu”, naslovljen “Novi obrazac ponašanja”, koji aktualizirajući uskrsnu poruku u sadašnji trenutak čovječanstva doslovce ističe: “Ispovijedati pravu vjeru u Isusovo uskrsnuće znači živjeti Isusov novi obrazac ponašanja: svaku moć, vlast ili potencijal pretvarati u skromno, pošteno i predano služenje drugomu i drugima, svakomu čovjeku kojega životni put donese u susret. Što bude u stvarnosti suvremenoga čovječanstva više živio novi Isusov obrazac ponašanja, to će biti više mira, sklada, solidarnosti, slobode, zadovoljstva, sreće i ljubavi.”
Na stranicama Glasa Koncila hrvatski (nad)biskupi šalju uskrsne poruke bogate teološkim promišljanjima o najvećem kršćanskom blagdanu, ali i o suvremenim problemima u kojima se nalazi hrvatsko društvo. Među njihovim vapajima za zaštitu čovjekova dostojanstva, nedjelje i sl., posebno se ističe i poruka zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, naslovljena: “U jeziku se nalazi jezgra koja ima snagu donositi plodove”, koja se pored ostaloga osvrće na političke nasrtaje na opstojnost hrvatskog jezika.”
Dvije stranice životopisa i fotografija 29 uskrsnih svjedoka – suvremenih mučenika, naslovljene su: “Njihova se žrtva ne smije zaboraviti”, a riječ je o ubijenim kršćanima diljem svijeta, koji su primjeri i uzor svim kršćanskim vjernicima: “Iza naoko ‘suhe’ statistike o ubijenim kršćanima stoje konkretni ljudi, crkvene službenice i službenici, kao i vjernici laici koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri, mnogi u još nerazjašnjenim okolnostima. O njima pišemo kao o uskrsnim pobjednicima i mučenicima za vjeru našega doba, bez obzira na to hoće li za njih ikada biti pokrenut proces proglašenja blaženima ili svetima.”
“U Vukovaru se očitovalo da je Bog kadar svako zlo pretvoriti u uskrsno jutro”, naslov je intervjua u kojemu đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić govori o skorašnjem susretu katoličke mladeži u Vukovaru u svjetlu Uskrsa.
Glas Koncila donosi i opširno izvješće s konferencije za novinare posebnoga Papina izaslanika za Međugorje nadbiskupa Henryka Hosera: “Recite cijelomu svijetu: u Međugorju možemo opet naći svjetlo”. Njegove su misli o Međugorju u kontekstu svjetskih zbivanja doista bremenite porukama: “Ako gledamo svjetski kontekst, vidimo ono što je papa Franjo nazvao treći svjetski rat, da se vodi u dijelovima, fragmentarno. Najokrutniji, najdestruktivniji oblik rata su građanski ratovi. Vi ste nedavno doživjeli rat. Ja sam proživio genocid u Ruandi. U Siriji gdje je najstarija kršćanska prisutnost uništava se zemlja. Koliko postoji političkih sukoba u svakoj zemlji!? Dakle, zazivati Majku Božju, Kraljicu mira, mislim da je bitno. Specifična uloga Međugorja u tome je iznimno važna. Dragi prijatelji! Vi biste trebali biti nositelji radosne vijesti! Recite cijelomu svijetu: eto, u Međugorju možemo opet naći svjetlo.”
I “Prilika”, mjesečni magazin Glasa Koncila, potpuno je u vazmenome duhu, što govori već sam naslov: “Dokle je dovela potraga za uskrsnim nadahnućima u suvremenom društvu, umjetnosti, znanosti i politici.” (tv, gk)
