Naslovna fotografija sa 62. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održane u Zagrebu otvara novi broj Glasa Koncila, 16. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 18. travnja. U izvještaju koji se nastavlja na 2. stranici čitatelji se mogu upoznati s temama zasjedanja koje je najavio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić. »Takozvani svemoćni čovjek pojavljuje se sada u svojoj sirovoj stvarnosti«, naslov je priloga koji svjedoči da je na otvaranju bilo govora o krizi uzrokovanoj koronavirusom. Ogoljeli čovjek ima potrebu za Bogom, pa se koronakriza poziv čovjeku da se obrati Bogu, jedna je od poruka s otvorenja zasjedanja HBK.
Novi broj Glasa Koncila donosi i svoj mjesečni magazin Priliku, s naslovnom temom potaknutom tragičnom smrću djevojčice iz Nove Gradiške javnim linčem djelatnika socijalne skrbi. Da je stvarnost i put ka boljitku puno kompleksniji i tiče se mnogih drugih područja i institucija, a ne samo sustava socijalne skrbi, pokazuje prilog koji se dobrim dijelom oslanja na izjavu koju su javnosti odaslali profesori sa Studijskoga centra socijalnoga rada Pravnoga fakulteta u Zagrebu.
Kad je riječ o životu Crkve u Hrvatskoj, Glas Koncila na 3. stranici izvještava i o susretu Stalnoga vijeća HBK s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, koje je predvodio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
»Pravom rijetkošću za hrvatski politički život« nazvao je Branimir Stanić, urednik Glasa Koncila, u komentaru činjenicu da je Hrvatski sabor jednoglasno proglasio »Godinu Marka Marulića« koja će trajati od 22. travnja ove do istoga dana sljedeće godine. Godina je proglašena na prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje i Društvo profesora hrvatskoga jezika. Teško je ne zapaziti Stanićevu primjedbu da ga ovi posljednji ne čude kao predlagatelji, budući da su upravo »profesori hrvatskoga jezika morali prvi ostati u čudu kad je… u nedavnoj reformi školstva iz lektire izletjela knjiga zbog koje je sada proglašena Godina Marka Marulića«. Riječ je dakako o »Juditi«. No Marulić nije samo otac hrvatske književnosti, one je bio i veliki kršćanin koji je, ističe Stanić, tražio smisao patnje. Bio je uz to i veliki Europejac, a ujedno i »osviješteni Hrvat«. »I zato je povratak na njegovo životno i kulturno svjedočanstvo potreban baš svima, i baš danas kada odgovore na smisao patnje te čvrsta jamstva da će joj doći kraj ne mogu dati ni politika ni školstvo ni znanost«, zaključuje Stanić.
Fra Ivica Perić, hrvatski misionar u Ruandi koji je u tamošnjoj župi Kivumu zamijenio 1998. godine ubijenoga hrvatskoga misionara fra Vjeku Ćurića, gost je u redovitome intervjuu Glasa Koncila. O tonu intervjua najbolje govori naslov: Najdublje istine evanđelja mogu se razumjeti tek ako se dobra djela dijele sa siromašnima. Govori o velikom siromaštvu svojega stada, o udruzi »Srce za Afriku« te o Centru »Otac Vjeko«. »Do sada je u našem Centru ‘Otac Vjeko’ obrazovanje steklo 2256 đaka i studenata, koji su primili državne diplome i postali zidari, stolari, zavarivači, električari, vodoinstalateri, krojači, dizajneri, informatičari…«, rekao je o. Perić.
Umjesto klasične reportaže, Glas Koncila je takozvanu »duplericu« u novome broju posvetio jednome svecu. Posvećena mu je londonska katedrala, mnoge crkve, po njemu su ime dobivala mjesta, ustanove, kulturna i ina društva, pod njegovom su nebeskom zaštitom i župe i države, od kojih je jedna po njemu dobila i ime: Gruzija (Georgia). Riječ je, dakako, o sv. Jurju, mučeniku koji je nasilnu smrt, prema zapisima predaje, podnio 23. travnja 303. godine u današnjem izraelskom mjestu Lodu.
Mladi suradnici Glasa Koncila svojim su vršnjacima posvetili prilog o odnosu vjernika prema okolišu. Prožimanje duhovnosti i prirode, poziv pape Franje na »ekološko obraćenje«, odgovornost prema čovjeku kao savršenoj Božjoj slici – neke su od središnjih tema kojih se prilog dotiče.
Glas koncila u novome broju donosi, naposljetku, treći i posljednji dio uskrsnoga serijala »Uskrsni pobjednici«. Riječ je Kristovim navjestiteljima, svećenicima, redovnicima i redovnicama i vjernicima laicima koji su ubijeni tijekom prošle godine. Od jedanaest slučajeva koji su predstavljeni u novome broju, šestorica ubijenih bili su svećenici, jedna je žrtva bila redovnica, , a među vjernicima laicima jedan ubijeni bio je bogoslov, jedan vjeroučitelj, jedan 17- godišnji mladić bio je evangelizator glazbenik, a dvije su žrtve djevojčice, sestrice, imale su samo 12 i 10 godina!
