Nezaboravni prizor koji prikazuje kako divovska dizalica podiže 13,5 metara visoki i između 23 i 30 tona teški vršak sjevernoga tornja zagrebačke katedrale, čija je statika teško ugrožena u nedavnome potresu, poziva na čitanje novoga dvobroja Glasa Koncila, 17. i 18., s nadnevcima od nedjelja 26. travnja i 3. svibnja. Tko želi na jednome mjestu pronaći sve važne podatke o rijetko viđenom poduhvatu i njegovim akterima, uključujući i njihove izjave, može to učiniti na stranicama novoga Glasa Koncila. Sve je to popraćeno s nekoliko upečatljivih fotografija. A o značenju događaja progovorio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na molitvi za uspjeh zahvata, posebno za ljude koji su ga planirali i izveli, izlažući se nemalim opasnostima. »Zagrebačka katedrala stoji kao simbol, kao istinska poveznica cijeloga hrvatskoga naroda. Ova katedrala svojim značenjem seže do srca ljudi diljem svijeta, što je pokazalo i očitovano suosjećanje koje je ovih tjedana dolazilo do nas. Da bi oštećenost na našoj katedrali bila zacijeljena, potrebni su ljudi, njihovo znanje, spremnost i odvažnost, ljudi koji ovih dana očituju ne samo darovane im sposobnosti, nego i ljubav«, rekao je kardinal Bozanić, a Glas Koncila stavio na naslovnicu.
»Prilika za zaokret«, naslov je redovitoga komentara koji i ovaj put potpisuje urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Pandemija i borba protiv nje potresli su svjetsko gospodarstvo pokazujući slabosti do sada neupitne globalističke paradigme, gurajući u pravi plan nacionalne države. Kriza izazvana pandemijom nanijela je nesagledive štete i hrvatskom gospodarstvu, ali bi trebala biti shvaćena i kao osvješćenje i prigoda za drugačiji i bolji početak. Povezivanje zelene i plave Hrvatske, potreba gospodarske strategije zasnovane na stvarnim hrvatskim gospodarskim potencijalima od kojih je jedan nesumnjivo poljoprivreda – neka su od područja koja urednik spominje. »Sa stajališta općega dobra sudbinsko je pitanje prepoznaju li hrvatski političari, na vlasti i u opoziciji, novonastali zaokret na svjetskoj razini i jesu li spremni preuzeti odgovornost za novo pozicioniranje države Hrvatske i njezina gospodarstva«, kaže među ostalim mons. Miklenić.
U vremenu kad je crkveni život bitno izgubio na intenzitetu i u mnogočemu sveden na virtualno, osvježenje je pročitati izvještaj o dosad neviđenim inicijativama nekih svećenika koji su u danima svetoga trodnevlja ili na sam Uskrs pronašli načina posvjedočiti stvarnu prisutnost živog uskrslog Krista među ljudima. Jedan od njih, župnik župe Uzvišenja sv. Križa u Križovljanu Zorislav Šafran, obišao je i blagoslovio s Presvetim sva naselja svoje župe čestitajući župljanima uskrsnuće Gospodinovo, propješačivši pri tom u 9 sati više od 30 kilometara.
Novi dvobroj Glasa Koncila prenosi glavne naglaske iz uskrsnih homilija hrvatskih nadbiskupa i metropolita, kao i uskrsne čestitke katoličkih pastira pravoslavnima koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru, te čestitke židovskim vjernicima u povodu Pashe.
Kad je riječ o izvještajima o životu Crkve u svijetu, Glas Koncila je popratio vazmeno trodnevlje te Nedjelju božanskoga milosrđa s papom Franjom, a posebnu pozornost privlače vijesti iz Njemačke i Češke, gdje je na pomolu postupno ponovno uvođenje javnih liturgijskih slavlja.
Blok priloga koji su tematski vezani uz koronavirus započinje intervjuom čija je gošća prof. dr. sc. Tatjana Buklijaš, hrvatska znanstvenica koja djeluje na Sveučilištu u Aucklandu na Novome Zelandu, a bavi se medicinom u povijesnom i antropološkom kontekstu.
»Obratite se i vjerujte evanđelju« naslov je teološke meditacije u kojoj teolog i psiholog dr. sc. Mijo Nikić razmišlja po pozivu na obraćenje u vremenu pandemije.
»Nismo oslobođeni od ‘potrebe’ da se vjera ‘slavi’«, naslov je promišljanja liturgičara dr. Ivice Žižića sa splitskoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta. »Liturgija je za Crkvu apsolutno neizostavna: ona je najčišći oblik postojanja i vjere i Crkve. I to vrlo dobro osjećamo u ovom trenutku kad su naše crkvene zajednice lišene zajedničkoga slavlja vjere. Situacija u kojoj se nalazimo prava je prilika da Crkva ponovno probudi svijest o potrebi za liturgijom kao integralnim mjestom svoje vjere«, kaže među ostalim dr. Žižić.
Pandemijom je nadahnut i prilog o sv. Nikolozi Bursi (1447.-1512.), venecijanskoj svetici grčkoga porijekla čije se neraspadnuto tijelo čuva u župnoj crkvi sv. Blaža u Vodnjanu. Prilog nosi naslov: »Tješiteljica umirućih«.
Reportaža u novome dvobroju pomalo je neobična. Vodi, naime, čitatelja u vojarnu »Pukovnik Mirko Vukušić« u Zemuniku, gdje je smještena vojna kapelanija sv. Gabrijela arkanđela, koja se brine za one pripadnike Hrvatske vojske kojima je »nebo radni prostor«. Riječ je, naime, o zračnoj bazi.
»Aktivnost u župi znači mi sve«, svjedoči među ostalim djevojka Manda Zrno, župna animatorica za mlade i instruktorica za animatore iz župe sv. Ane u Križevcima. »Nigdje nisam bila tako prihvaćena i ljubljena kao u svojoj vjerskoj zajednici«, kaže sugovornica, inače studentica komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Klementini Karanović, danas načelnici općine Majur na Banovini, u Domovinskom su ratu, »u svojemu gnijezdu«, ubijeni djed i baka. Sugovornica svjedoči, u povremenoj rubrici »Civilne žrtve Domovinskoga rata«, o patnjama Hrvata u okolnim selima, uključujući i Kostriće, »najtužnije selo u Hrvatskoj« (tako glasi naslov knjige dr. Jakše Raguža s kojim je sugovornica surađivala) u kojemu su u studenome 1991. ubijeni svi stanovnici, počevši od dvojice dječaka od dvije i pet godina.
Dr. Jevgenij Paščenko, nekadašnji ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, uredio je nedavno predstavljenu knjigu »Istočna Ukrajina. Donbas«. O stanju na istoku Ukrajine, koji naziva »zonom zamrznutoga konflikta« te o ulozi Rusije u tom sukobu, dr. Paščenko govori za Glas Koncila.
Novi dvobroj donosi, pod naslovom »I danas se može biti dosljedan vjernik«, i susret s Patricijom Ivić, predsjednicom Studentskoga zbora Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
