Svečano liturgijsko slavlje preuzimanja službe zagrebačkoga nadbiskupa naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila koji je pripremljen za prvu svibanjsku nedjelju, 7. svibnja.
Prve stranice novoga broja Glasa Koncila donose bogati izvještaj sa svečanoga događaja na kojemu je kardinal Josip Bozanić u ruke novoga zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše predao drevni pastirski štap zagrebačkih biskupa čime je i simbolički zaživjela odluka pape Franje kojom Zagrebačka nadbiskupija ima novoga nadbiskupa.
Na preuzimanje službe novoga nadbiskupa osvrće se u komentaru glavni urednik Branimir Stanić, ističući što su poruke nadbiskupa Dražena Kutleše izrečene na liturgijskom slavlju otkrile o budućim koracima pastira koji odsad upravlja tom najmnogoljudnijom mjesnom Crkvom u Hrvata. »Ako se pastoralni program za vrijeme službe nadbiskupa usmjeri samo na očuvanje nepovrjedivosti crkvenoga nauka i na očuvanje dostojanstva obitelji, i ako se to među katolicima oživotvori, blagoslovi za Zagreb i Zagrebačku nadbiskupiju, a onda posredno i na hrvatski narod, ne će izostati«, piše među ostalim urednik Stanić.
»Nastavimo li ovako, svi ćemo poludjeti«, rekao je salezijanac dr. Janez Vodičar, dekan teološkoga fakulteta u Ljubljani i licencirani trener geštalt-pedagogije koji u središnjem intervjuu govori o gradnji mostova između suvremenoga čovjeka i Krista. Potaknut činjenicom da u Sloveniji u srednjoškolskoj populaciji između 10 i 15 posto mladih ima psihičkih problema, sugovornik smatra da je dio uzroka toga problema i seljenje komunikacije iz realnoga, izravnoga i međusobnoga područja u virtualno. Govoreći to i u kontekstu manjih, intimnijih zajednica kao rješenja za Crkvu ističe da su one »ne samo pastoralna potreba, nego i ljudska nužnost«. »Za okupljanje takvih zajednica, u kojima nije važan samo broj, nego i skrb jednih za druge, potreban je veliki angažman, nije dovoljno »obaviti« uobičajene sakramentalne prakse. Tek onda, kad se uspostavi temeljno zajedništvo, od stvarne koristi mogu biti i spomenute nove tehnologije komunikacije.«
Snažna društveno-politička i kulturna nota prožela je pohod pape Franje mađarskoj prijestolnici Budimpešti od petka 28. do nedjelje 30. travnja. Susreo se i sa siromašnima, s izbjeglim ukrajinskim obiteljima te s grkokatolicima i mladima. Pred osamdesetak tisuća ljudi posljednjega dana pohoda slavio je misu na Trgu Lajosa Kossutha, koji se prostire uz velebnu zgradu mađarskoga parlamenta. Glas Koncila pratio je pohod pape Franje iz prve ruke, na budimpeštanskim ulicama i trgovima. A u tri naoko sasvim slučajna susreta upoznali smo i papu Franju mimo svih protokola…
Istaknuti hrvatski arheolog dr. Ante Uglešić govori o jednom od najznačajnijih spomenika hrvatske baštine iz ranoga srednjega vijeka. Ninska i hrvatska Višeslavova krstionica, taj kršćanski simbol hrvatskoga duhovnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta više od 170 godina predmetom je znanstvenih rasprava, prijepora i kontroverza. Legitimna stručna polemika potiče ipak pitanje kako je moguće da se dvoji oko njezina podrijetla.
Britanska volonterka Isabel Vaughan-Spruce, dvaput uhićena zbog tihe molitve za zaštitu života, sada svjedoči Hrvatima. Vaughan-Spruce za Glas Koncila komentirala je između ostaloga i izvještaj britanske organizacije »MSI Reproductive Choices UK« o neviđenu porastu zahtjeva za pobačaj među Britankama za što okrivljuju ekonomsku krizu, ističući kako je teško priuštiti si imati dijete.
