Ima li ikakve poveznice vjeronauk u školi s ekologijom? Je li ekološko pitanje odgojno-obrazovna potreba? Kako usmjeriti odgoj za katoličku ekopedagogiju? Može li religijska pedagogija i katehetika pronaći rješenje za izlazak iz ekološke krize? Je li ljubav prema stvorenomu dimenzija navještaja kršćanske vjere? Postoje li vjerničke ekološke obveze? – Na ta pitanja, s kojima započinje i odgovarajući izvještaj, pokušala je dati odgovor katehetska zimska škola za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u osnovnim školama koja je nedavno održana u Zagrebu, a završila je i na naslovnoj stranici novoga broja Glasa Koncila, 2. u novoj godini s nadnevkom od nedjelje 12. siječnja. Naslovna fotografija prikazuje predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića kako se obraća vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima, a Glas Koncila je, također na naslovnici, istaknuo njegove riječi: »Motiv koji nas kršćane okuplja i pokreće u skrbi za ovaj svijet nije strah, nego ljubav prema Božjemu djelu stvaranja, divljenje pred Bogom stvoriteljem, pred bogatstvom života i raznolikošću vrsta. Naša je skrb za stvorenu stvarnost posljedica i sastavni dio vjere u Boga koji je naš otac i Stvoritelj.«
»Drugi krug predsjedničkih izbora, održan 5. siječnja 2020., potvrdio je da Hrvatska po nositeljima vlasti politički skreće ulijevo, a tomu kursu svoj su važan doprinos dali i političari i birači koji se inače zaklinju da pripadaju hrvatskomu političkomu centru ili političkoj desnici.« – Tim riječima započinje redoviti komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića u novome broju Glasa Koncila. U komentaru urednik analizira i okolnosti koje su dovele do rezultata predsjedničkih izbora kakav on jest, na završetku priželjkuje i »toliko potrebnu treću opciju, zapravo stvarno prohrvatsku, stvarno demokratsku političku stranku kojoj bi opće dobro bilo jedina svetinja«, a ističu se i sljedeća rečenica: »Premda je izabrani ponikao u obitelji bliskoj Komunističkoj partiji, funkcija predsjednika države zahtijevat će od njega, ako želi biti u službi svih hrvatskih državljana, suprotstavljanje svim pritiscima da se zaustavi ili barem uspori neumitan proces demokratizacije, koji nužno vodi oslobađanju od komunističke baštine i njezinih posljedica.«
Među izvještajima i vijestima o životu Crkve i njezinih ustanova u Hrvatskoj ističe se izvještaj o otvaranju novog nadbiskupijskog obiteljskog centra u Slavonskome Brodu. Na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta održan je međunarodni znanstveno-stručni skup na temu »Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice«, na kojemu je govorilo više stručnjaka iz inozemstva i Hrvatske tematizirajući poglavito utjecaje tehničkog napretka i suvremenog načina života na psihičko i mentalno zdravlje i nudeći smjernice za moguća rješenja. U božićnim danima održala su se i dva važna skupa sa snažnim obiteljskim predznakom. Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić susreo se s obiteljima djece s posebnim potrebama, a u Varaždinu je održan biskupijski susret roditelja petero i više djece.
Na stranicama koje prate život Crkve u svijetu posebno se ističe Papina poruka čelnicima sukobljenih strana u svijetu: »U mnogim se dijelovima svijeta osjeća strašna napetost. Rat donosi samo smrt i razaranje. Pozivam sve strane u sukobu da upaljenom čuvaju vatru dijaloga i samokontrole te da otklone sjenu neprijateljstva. Molimo u tišini da nam Bog dadne tu milost.« Glas Koncila prenio je izraze zabrinutosti i straha predstavnika Crkve, posebno Crkve na Bliskome istoku, nakon ubojstva istaknutog iranskog generala u Bagdadu (zacijelo je i Papa imao na umu taj događaj koji bi mogao imati nesagledive posljedice, kad je izgovorio gore navedene riječi). U propovijedi na misi na Novu Godinu, kad crkva slavi Presvetu Bogorodicu Mariju i Svjetski dan mira, Sveti je Otac neobično snažnim riječima progovorio o dostojanstvu žene te o važnosti poštivanja toga dostojanstva za mir u svijetu. Glas Koncila donosi i izvještaj o 42. Europskom susretu mladih u organizaciji Zajednice iz Taizéa, koji je u danima prijelaza iz stare u novu godinu održan u poljskom Wrocławu.
Na spomenutom stručnom skupu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu sudjelovao je i ddr. Manfred Spitzer, njemački psihijatar, autor čija je knjiga »Digitalna demencija« bila jedan od uspjelijih projekata na hrvatskom publicističkom obzoru. Ddr. Spitzer je i gost redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila. Sugovornik se je usredotočio na dvije teme. Jedna je usamljenost koju je u svojoj novoj knjizi, pa onda i u intervjuu predstavio kao suvremenu »bolnu, zaraznu i ubojitu« bolest. A druga je tema negativan utjecaj novih digitalnih tehnologija i medija poglavito na djecu. Sugovornik se je osvrnuo i na digitalizaciju školstva. »Raspoloživi podatci jasno govore da digitalizacija škola ide na štetu učenja. Ako je to poznato, a ipak se izdaje silan novac da bi se digitaliziralo školstvo, dolazimo do apsurda: ulaže se velik novac da bi se postigli lošiji rezultati«, kaže među ostalim sugovornik.
Hoće li Hrvatska konačno prijeći iz potpune deregulacije rada trgovina nedjeljom? Odnosno, hoće li zaposlenici, tj. češće zaposlenice koje su ujedno često i majke obitelji, konačno moći provoditi nedjelje sa svojim obiteljima? O pitanju koje je ponovno postalo aktualno progovara fra Bože Vuleta, predsjednik splitskoga Franjevačkog instituta za kulturu mira i predstavnik inicijative Hrvatski savez za nedjelju.
Redovita reportaža Glasa Koncila u 2. broju u novoj godini vodi čitatelje u Zadar, u župu i svetište sv. Šimuna. U crkvi se čuva neraspadnuto tijelo svetca, uz koji je i život župe »nerazdvojivo vezan«, kao što kaže naslov reportaže.
»Vjera mi je davala i daje hrabrost«, naslov je priloga u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi«, u kojoj je svoje životno svjedočanstvo iznio Željko Grbavac, otac velike obitelji i jedan od najzauzetijih pastoralnih suradnika u župi sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima.
U nedjelju 26. siječnja, treću nedjelju »kroz godinu«, ove će se godine po prvi puta po želji pape Franje slaviti Nedjelja Božje riječi. U prvome dijelu priloga posvećenom tom događaju predstavljeno je apostolsko pismo »Aperuit illis – Otvori im«, kojim je Sveti Otac ustanovio Nedjelju Božje riječi.
Poseban doprinos novome broju Glasa Koncila daju dva susreta. U prvome progovara hrvatski nogometni reprezentativac i jedan od najzaslužnijih pojedinaca za dobru igru »Dinama« u proteklim sezonama Bruno Petković. »Neprestance svaki dan zahvaljujem Bogu«; i: »Više zahvaljujem nego što se molim da nešto postignem«, neke su od nogometaševih izjava.
Dana 6. lipnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova papa Franjo se susreo sa svećenicima, redovnicima i redovnicama. Papu je tada posebno ganulo svjedočanstvo fra Joze Puškarića o danima koje je proveo u srbijanskom logoru u Slavonskom Šamcu. Isto to svjedočanstvo o patnji ali i o još većoj snazi vjere, molitve i opraštanja svećenik i franjevac iznio je i u novome broju Glasa Koncila.
A da priča poput fra Jozine nije nažalost, jedina, govori prilog o danas progonjenim i često zaboravljenim kršćanima u svijetu. Sugovornica u prilogu je bivša hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu Marijana Petir.
