Glas Koncila br. 20/2021.

INTERVJU: DR. NATAŠA GOVEKAR
VELIKI ISKORAK ZA HRVATSKU
Medicinski fakultet na Hrvatskom katoličkom sveučilištu čeka prve studente
KOMENTAR
KATEHETSKA PROLJETNA ŠKOLA O NASTAVI NA DALJINU
Osnovnoškolski vjeroučitelji otkrivali »novi govor«
VATIKAN
Nova vatikanska radna skupina radit će na ekskomunikaciji mafije
NAŠI RAZGOVORI
ZAGREB
Mons. Mikleniću uručena nagrada za životno djelo
TEOLOŠKI OSVRT
(PRI)GOVOR ZNANOSTI
REPORTAŽA O ŽUPI I OBITELJI NOVOGA HVARSKOGA BISKUPA

Nakon gotovo desetljeća priprema, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu konačno je realiziran projekt uspostave Medicinskog fakulteta, koji će od jeseni upisati prvih 40-ak studenata. Vijest je to, koja uz prikladnu naslovnu fotografiju, nosi novi broj Glasa Koncila za nedjelju 16. svibnja.

»Hrvatsko katoličko sveučilište i studij medicine mjesto je na kojem ćete osim akademskoga puta stjecanja stručnih kompetencija dobiti zajednicu na koju se uvijek možete osloniti, a koja njeguje pozitivno ozračje za napredovanje ne samo kao studenta, nego kao cjelovite osobe. Na HKS-u nikad ne ćete biti samo broj, nego jedinstveni, ‘unicathni’«, poručio je maturantima dekan Medicine na HKS-u prof. dr. Dalibor Karlović.

Redoviti komentar glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić posvetio je lokalnim izborima, koji su, s obzirom na sve probleme koje je donijela 2020. godina, možda i najvažniji izbori u povijesti mlade samostalne hrvatske države. Na pitanje »za koga glasovati?« iz crkvenih krugova nikada neće moći doći odgovor, piše Stanić, ali »crkveni pastiri s punim pravom mogu preporučiti vjernicima da u skladu sa svojom savješću slobodno glasuju ponajprije za kandidate koji nedvosmisleno zastupaju vrjednote i stajališta prožeta kršćanskim naukom i svjedočenjem«.

Za rubriku Reportaža novinar Glasa Koncila Vlado Čutura posjetio je dolinu Neretve i predstavio obitelj i rodnu župu novoimenovanog hvarskog biskupa Ranka Vidovića. »Uvijek je bio jako susretljiv i ponizan, vrlo je produhovljen. Kad dođe u svoju rodnu župu, javi se i ponosan je na svoj rodni kraj. Kao zajednica ponosni smo na našega novoga biskupa«, riječi su koje se iz rodne župe Srca Isusova i imena Marijina u Vidonjama mogu čuti o mons. Vidoviću.

U rubrici Intervju uz Svjetski dan sredstava društvene komunikacije o vatikanskoj reformi medija govori slovenska teologinja dr. Nataša Govekar, ravnateljica Teološko-pastoralnog odjela u Dikasteriju za komunikacije. »Pozornost za vatikanske medije snažno porasla s početkom pandemije, posebno za vrijeme proljetnoga zatvaranja prošle godine. Vatikanski mediji imaju mogućnost prevesti poruku na 40 jezika, ali je također oblikovati u različitim načinima govora. Neke su kulture više radiofonične, druge su pak vizualnije, a naša ponuda nastoji o tome voditi računa«, istaknula je, među ostalim, u razgovoru sugovornica.

Veliku pozornost novi je broj Glasa Koncila posvetio konferenciji »Identitet Hrvata Boke kotorske«, koja je održana od 6. svibnja do 9. svibnja u Zagrebu i Tivtu. Konferencija je okupila neke od najuglednijih hrvatskih istraživačkih i visokoškolskih institucija te neke od (za tu problematiku) najvažnijih donositelja političkih odluka, a svečano potpisani zaključci bit će proslijeđeni hrvatskim i crnogorskim vlastima.

Teološki osvrt govori o državnoj kriminalizaciji javnih bogoslužja u Irskoj i porukama koje ona nosi. »Da Irska više nije kolijevka vrjednota koje se smatraju katoličkima postalo je jasno na referendumu o takozvanim istospolnim brakovima 2015. godine, kad je više od 62 posto izišlih birača glasovalo za promjenu ustavne odredbe koja je brak definirala kao zajednicu muškarca i žene. Dublinski nadbiskup Diarmuid Martin već je tada govorio o kulturnoj revoluciji«, objašnjava autor Darko Grden.

Nastavak feljtona o nepoznatim stranicama Domovinskoga rata donosi priču iz listopada 1991. godine, o vojnicima koji su prohodali 150 km kroz neprijateljski teritorij kako bi se probili do u tom trenutku još uvijek neokupiranih hrvatskih sela uz rijeku Bosut u vinkovačkoj općini. Tijekom čudesnog proboja nitko nije stradao ili bio zarobljen.

Zaručnici koji se možda dvoume hoće li, zbog poznatih epidemioloških okolnosti, sklapati brak sada, ili će čekati neku bolju budućnost, poticajne će primjere moći pronaći u dvama parovima iz riječke župe sv. Križa na Srdočima i zagrebačke župe Marije pomoćnice s Knežije, koji su se, unatoč svim preprekama, odlučili na brak.