»Nepravda ne može niti smije imati posljednju riječ«, glavni je naslov novog broja Glasa Koncila posvećen Danu pobjede i domovinske zahvalnosti te Danu hrvatskih branitelja koji se proslavlja u nedjelju 5. kolovoza. »Dan pobjede ne odnosi se samo na poraz srpske vojne sile, koja je četiri godine kontrolirala okupirana područja očistivši ih gotovo potpuno od hrvatskoga i drugoga nesrpskoga življa i hrvatskih kulturnih i katoličkih tragova, nego i na poraz velikosrpske politike koja je zavila u crno veoma brojne obitelji i u hrvatskom i u srpskom narodu, u Republici Hrvatskoj i u Republici Srbiji.«
»Čas je za konsenzus o ciljevima«, naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojem, na valu športskoga uspjeha srebrnih nogometaša, tvrdi da »probuđena hrvatska nacija dobro zna da Hrvatska ima sve preduvjete da bude uspješna te da političari i političke stranke koji nisu spremni izgrađivati uspješnost Hrvatske ne smiju imati više mjesta na političkoj i društvenoj sceni.«
U intervjuu je sugovornik mr. Mirko Ćosić, autor knjige »Prijepor Crkve i komunizma (s posebnim osvrtom na stanje u bivšoj Jugoslaviji)«, za Glas Koncila analizirao odnos marksizma i Katoličke Crkve te istaknuo Stepinčevo mučeništvo kao mjesto rođenja Hrvatske. »Do danas nije razvidno kako je moguće da je tako nasilan i militantan totalitarizam, koji je ubio više od sto milijuna ljudi te ostavio iza sebe nepregledan broj duševnih i moralnih ruševina, gotovo preko noći propao bez većih potresa i krvoprolića – osim u bivšoj Jugoslaviji, što svakako nije slučajno«, rekao je mr. Ćosić.
Uz preminuće pjevača Olivera Dragojevića (1947. – 2018.) objavljen je tekst »Milost dosljednosti« o glasovitom Splićaninu i njegovoj ostavštini. »Oliver Dragojević bio je jednostavan i ponizan čovjek, velik u ljudskosti, s nebrojenim nastupima na humanitarnim koncertima, o kojima se izvještavalo u GK-u, osobito u predvečerje i tijekom Domovinskoga rata. Prikupljao je pomoć za ‘gladne u domovini’. Nastupio je i u prvom hrvatskom božićnom mjuziklu ‘Kroz bijelu, tihu noć’ 1992. Imao je i jasan domoljubni stav da nakon hrvatskih ratnih rana nikada ne nastupi u glavnom gradu velikosrpske agresije Beogradu«, stoji u prigodnom tekstu.
Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljen je i jedan manje poznati Splićanin, književnik Zdravko Mužinić. Uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti objavljena je i pjesma »Gnijezdo bez sokola« najvećega hrvatskoga pisca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće – Antuna Gustava Matoša.
Uz 25. obljetnicu enciklike »Sjaj istine« Ivana Pavla II. objavljen je tekst Krešimira Cerovca »Raspeti Krist objavljuje autentični smisao slobode«. Riječ je o dokumentu, ističe autor, koji odiše pjesničkim bogatstvom, papinom erudicijom i povezivanjem vjere i razuma, a koji se temelji i na ranijim Crkvenim dokumentima nastalim tijekom stoljeća.
Novinar Ivan Tašev u »kraljici novinarstva« predstavlja župu Krista Kralja u Matuljima, smještenu između zelene Učke i plavoga Kvarnera, i prikazuje kako su Matuljci razvili istančanu socijalnu notu za najugroženije.
Tragovi Svjetskoga prvenstva u Rusiji i hrvatskoga srebra još su svježi u tekstovima na koje se podsjeća i u rubrici »Zapažanja«, kao i poruci banjolučkoga biskupa Franje Komarice izborniku Zlatku Daliću. Iznose se i podatci o 250 iseljenih razreda osnovaca, odnosno otkada je RH ušla u Europsku uniju 2013. ukupno je iz zemlje službeno odjavljeno 150 tisuća građana.
U rubrici »Prigovor znanosti« analizira se sposobnost pamćenja uz uporabu mobilnih aparata. Znanstveno upozorenje relevantno je i za pobornike onoga oblika kurikulne reforme kojim se zahtijeva proširena i intenzivna uporaba komunikacijskih i informatičkih tehnologija u nastavi. Prema najnovijoj studiji dodatno »ozračeni« učenici mogli bi imati određenih problema s memorijskim sposobnostima, piše dr. Valerije Vrček.
Rubrika »Put u slobodu« predstavlja iskustvo bračnoga para Sekulić i njihov život u Zapadnoj Slavoniji nakon dolaska iz Dalmacije. Hrvatski branitelj Branko Sekulić i njegova supruga Sonja u mjesto Kusonje, poznato po četničkim zločinima u Domovinskom ratu, doselili su se iz Šibenika 2010. godine te počeli život koji im je donio, kako kažu, zdravlje i optimizam. »Želim pomoći svojim suborcima i prijateljima da shvate da je život vrijedan i da se može živjeti jednostavno a lijepo, da nije sve materijalno bitno. Biti na čistu zraku, raditi, biciklirati ili se baviti fizičkim radom, jesti zdravu hranu, voljeti ljude kakvi jesu i vratiti se prirodi put je prema kvalitetnijemu životu«, svjedočanstvo je branitelja Sekulića.
Predsjednica Udruge za inkluziju »Lastavice« iz Splita Daniela Jelić predstavlja rad udruge koja pruža socijalnu uslugu organiziranoga stanovanja za 36 korisnika u 11 stambenih zajednica na području Splita i u općini Runovići (Imotski).
Uz sve redovite rubrike objavljena je u vijestima iz kulture i kritika filma »Hotel Transilvanija 3«, a na zadnjoj stranici iznose se zanimljive priče o hrvatskim redovnicama u »kockastim« dresovima i hodočasniku na biciklu koji je dvaput išao u Lurd.
