Velikogospojinski dvobroj Glasa Koncila otvara se naslovnom fotografijom oltarne slike iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku i na svojih 40 stranica donosi obilje vijesti iz Crkve u Hrvatskoj i svijetu te niz tematskih priloga nadahnutim likom Majke Marije.
Povezujući ovogodišnje slavlje Velike Gospe s ozračjem pandemije koronavirusa, glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić na početku svoga komentara naglašava da trenutne okolnosti mogu biti impuls za vjernike i sve ljude dobre volje da učine veliki iskorak u svojoj osobnoj vjeri, crkvenosti, kao i u privatnom i društvenom životu. »Čovjek, bio vjernik ili samo osoba dobre volje, koji bi gledao aktualne izazove samo u ovozemaljskim okvirima riskirao bi teško razočaranje, panični strah i propast; a onaj koji bi gledao na aktualne izazove u svjetlu vjere i nade koju otkriva i na koju podsjeća te je i afirmira svetkovina Marijina uznesenja bio bi oslobođen svakoga razočaranja, svakoga straha i bio bi miran u perspektivi vječnoga života koji ništa ne može ugroziti«, piše mons. Miklenić.
O Mariji kao Majci nade u Intervjuu govorio je sisački biskup dr. mons. Vlado Košić. Biskup Košić istaknuo je u razgovoru niz ohrabrujućih poruka pred izazovima u vremenu pandemije koronavirusa i gospodarske krize, istaknuvši da će kriza ojačati ljude i učiniti ih boljim vjernicima. »Marija je majka svetoga ufanja, nade naše. Tako je naš sveti blaženik Alojzije Stepinac govorio… da si je ‘naš narod kao mudri pomorac našao također jedno čvrsto tlo, gdje je bacio sidro svog ufanja i nade da ne potone u teškim časovima života, a to je Blažena Djevica Marija’. ‘Pomoć Majke Božje sidro je našeg ufanja.’(…) To se doista odnosi na nas koji smo u povijesti doživjeli kako nam je često nada tonula, ali kad smo se pouzdali u Mariju, sve je dobro završilo«, rekao je među ostalim u razgovoru biskup Košić.
Na 3., 4., 16. i 17. stranici opsežno se izvještava o misama za domovinu i porukama koje su hrvatski biskupi uputili uz Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Veliki je prostor dan i 31. izdanju međugorskog »Mladifesta«, međunarodnom molitvenom skupu koji je i ove godine, premda u manjem opsegu nego ranijih godina, okupio mlade katolike iz različitih dijelova Europe. S »Mladifestom« se tematski preklapa i izdanje rubrike Mladima mladima u kojoj mladi Glasa Koncila nastoje dati odgovor na pitanje je li u suvremenom svijetu tabu biti mladi vjernik i svjedočiti to javno. Upravo se na rubriku Mladi mladima nadovezuje svjedočanstvo mlade angažirane vjernice Nikoline Gale, članice vodstva »Hrvatskoga nadzemlja«, koja je svoje iskustvo vjere podijelila s čitateljima u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi«.
Među drugim redovitim rubrikama Tomislav Vuković donosi nastavak povijesnog feljtona o jasenovačkom logoru i problemu povijesnog revizionizma, dok suradnik Glasa Koncila prof. dr. Valerije Vrček u Prigovoru znanosti ponovno upozorava na opasnosti prekomjerne uporabe kemikalija, antiseptika i dezinficijensa u borbi s pandemijom koronavirusa, te iznosi podatke da razgrađene čestice dezinficijensa ne ostaju samo na koži nego dospijevaju i u organizam i štete ljudskim stanicama.
U jeku turističke sezone Glas Koncila tematizirao je u posebnom prilogu i kako samostanima sačuvati izvornu namjeru te ih u isto vrijeme otvoriti gostima i učiniti turistički zanimljivima. O tome su govorili fra Branko Brnas iz Zaostroga, Zoran Mičuda, jedan od pokretača aplikacije »Monastays«, te s. Hijacinta Hoblaj s Veloga Lošinja.
Od priloga nadahnutih velikogospojinskom tematikom, tekst vezan uz 70. obljetnicu proglašenja dogme o Marijinu uznesenju priredio je Darko Grden. Vlado Čutura okupio je svjedočanstva o zavjetu Blaženoj Djevici Mariji koja su s čitateljima Glasa Koncila podijelili socijalna radnica Milica Sučić te prof. dr. Josip Margaletić, prodekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ivan Tašev pošao je u svome prilogu tragovima Marijina uznesenja u Jeruzalemu i Svetoj Zemlji, pišući o praznom Marijinom grobu kao čestom hodočasničkome mjestu, a pozabavio se u zasebnom tekstu i velebitskim hodočašćem Majci Božjoj od Krasna. O legendama o čudotvornim Gospama koje su obalama Save stigle u srednjem vijeku među zagrebački vjerski puk pisao je Marino Erceg, dok je Tomislav Vuković svoj prilog posvetio pobožnosti prema Majci Božjoj u izvornih hrvatskih ženskih redovničkih zajednica.
