Posljednji kolovoški broj katoličkoga tjednika Glasa Koncila na 32 stranice otvara naslovni izvještaj u kojem se donose naglasci iz velikogospojinskih propovijedi naših nadbiskupa i biskupa pod naslovom »Kršćanske su obitelji nada hrvatskoga društva«. Svoj osvrt na medijsko praćenje poruka iz propovijedi na Veliku Gospu u komentaru daje urednik mons. Ivan Miklenić ističući da »reakcije na neke od poruka velikogospojinskih propovijedi još jednom otkrivaju koliko je još uvijek žilav baštinjeni mentalitet iz komunizma i da je oslobađanje iz tog mentaliteta još uvijek velika zadaća«.
Sugovornica u novom broju Glasa Koncila je Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja koja govori o reformi školskoga sustava te ističe da je cijeli taj proces pripreme prekaotičan te da se mnogi zaposlenici ne usude javno govoriti o tome jer se boje reakcija. »Ni jedna reforma ne može i neće biti uspješna ako se ne pita one koji ju trebaju provoditi. Ne treba se bojati mišljenja struke, ona su dobar pokazatelj, a učitelji žele savjetovati i pomagati kako bi obrazovanje bilo što kvalitetnije«, poručila je Tuškan.
Teološki osvrt posvećen je važnosti domovine i vlastitih korijena, a jedna od poruka promišljanja autora dr. Željka Čekolja jest i da bi Crkva u sve mobilnijem i anonimnijem svijetu čovjeku trebala ponuditi mjesto gdje se može iskusiti zajedništvo i domovinu, jer mnogi ljudi traže u Crkvi svoju domovinu.
Zbog pretjerivanja, neznanja i pohlepe, masovna uporaba pesticida dovela je do mnogih posljedica, pa i bolesti kod ljudi, a o tome se piše u rubrici »Prigovor znanosti«; dok se u rubrici »Naši razgovori« odgovara na pitanje ima li mjesta prozivanju vjernika u propovijedima te kako bi trebala izgledati dobra propovijed. Rubrika »Vjernici laici aktivni u Crkvi« predstavlja Danijelu Žaja iz Karlovca kao pastoralnu suradnicu u svakoj župnoj potrebi.
Reportaža je iz župe Gospe Karmelske u Smiljanu – koji je mnogo poznatiji po inovatoru Nikoli Tesli, no u Glasu Koncila se predstavljaju ljepota i izazovi života i pastorala u toj maloj ličkoj župi s 550 vjernika koja se trudi živjeti načelo ljubavi i u teškim uvjetima.
Šesti nastavak povijesnoga feljtona nastavlja donositi dokumente iz dosjea Službe državne sigurnosti o biskupu Viktoru Buriću iz kojih se može vidjeti u kakvu je društveno-političko-represivnu ozračju djelovala Crkva, ali i metodologija rada jugoslavenske tajne policije.
Tu su i ostale vijesti i izvještaji iz raznih biskupija i nadbiskupija: iz Požege o proslavi sv. Lovre, iz Dubrovnika o otvorenju novoga postava Biskupske palače, iz Marije Bistrice s desetoga hodočašća Sisačke biskupije, iz Kršnjeuše o spomenu stradanja više od 240 Hrvata katolika, iz Subotice s proslave Dužijance… Na inozemnim stranicama posebno se govori o danu progona vjerskih manjina, i to ne samo kršćana, u južnoj Aziji, a povodom 22. kolovoza – Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve vjerskoga nasilja koji se po prvi put obilježava u povijesti Ujedinjenih naroda.
