Blaženi Alojzije Stepinac – uporište crkvene i narodne pripadnosti – poruka je zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koju je izrekao na zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj, a istaknuta je na naslovnoj stranici novoga 37. ovogodišnjega broja Glasa Koncila s nadnevkom 16. rujna. Ovaj je put na zagrebačkom hodočašću stavljen naglasak na dvije važne obljetnice vezane uz blaženoga Alojzija Stepinca, a nakon mise kardinal Bozanić, komentirajući za naš katolički tjednik, neke ranjenosti u Crkvi izjavio je da je potrebno čišćenje i jasnoća te da u Crkvi ne bi smjelo biti nikakvih prikrivanja.
U uvodnom komentaru glavni urednik mons. Ivan Miklenić osvrće se na ispitivanja javnoga mnijenja u kojem gotovo tri četvrtine ispitanih ocjenjuje da Hrvatska ide u lošem smjeru, a on ističe da je vrlo vjerojatno jedan od segmenata kojim je velika većina hrvatskih stanovnika nezadovoljna i pitanje procesuiranja ratnih zločinaca za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tvrdeći da je politika ta koja je stvorila stanje da zločini nisu procesuirani te da se u hrvatskoj i svjetskoj javnosti umjetno stvarala ravnoteža krivnje urednik Miklenić zaključuje: »Hrvatska je službena ili državna politika, bez obzira bila na vlasti koalicija lijevoga ili tobožnjega desnoga političkoga predznaka, učinila da čitava Hrvatska danas ne zna ime i prezime ni jedne jedine hrvatske civilne žrtve, ni jednoga jedinoga hrvatskoga učenika ili učenice koji su stradali samo zato što su bili Hrvati i što su živjeli na području koje su velikosrbi željeli za sebe. Nitko ne može poreći da je u tom pitanju smjer diktirala isključivo – politika.«
Sugovornik u intervjuu Glasa Koncila nove je predsjednik Matice hrvatske dr. Stipe Botica koji je nakon tri mjeseca »uhodavanja« otvoreno progovorio o aktualnim i bolnim pitanjima koja opterećuju Maticu hrvatsku, kao i poteškoćama hrvatskoga društva u cjelini. U vremenu podcjenjivanja otisnute knjige i prevlasti virtualnih mreža, posebno se osvrnuo i na tu problematiku rekavši: »Tiskane knjige ne će doći u pitanje. Prolazimo i proći ćemo kroz različita, turbulentna vremena, ali se ne treba bojati da će žeđ za otisnutom knjigom biti manje izražena nego dosad.«
Teološki osvrt u svjetlu 50. obljetnice objavljivanja enciklike pape Pavla VI. »Humanae vitae« tematizira pitanje dostojanstva žene, a kao temelj su promišljanja filozofkinje Hanne Barbare Gerl-Falkovitz koja, među ostalim, ističe: »Neprestana neutralizacija i ‘spremnost’ ženskoga tijela može se promatrati kao čavao u lijes feminizma. Emancipacija koja ide uglavnom na štetu ženske tjelesnosti jest emancipacija od vlastitoga tijela, njegovih zahtjeva i njegovih blaženosti – u korist prikrivene i nepriznate podložnosti muškarcu.«
Detaljni izvještaji doneseni su sa slavlja Dana hrvatskih mučenika u Udbini, sa 75. Obljetnice »brisanja Zrina s lica Zemlje«, proslave sv. Marka Križevčanina kao zaštitnika Varaždinske i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Objavljene su i vijesti o misama zaziva Duha Svetoga u katoličkim osnovnim i srednjim školama.
Reportaža u novom broju Glasa Koncila predstavlja župu sv. Stjepana u Zatonu koja pripada Dubrovačkoj biskupiji, a to je župa u koju su prvi put u Hrvatsku, prošle godine, došli redovnici salvatorijanci. U vjerničkoj zajednici nastojat će zajednički raditi kako bi mladi bili što više budu prisutni u crkvi.
Mladi mladima na svojim su se stranicama zapitali što je vjera – u općenitom, ali i u kršćanskom smislu te koja je njezina uloga u suvremenom svijetu te pokušali dati odgovore svojim vršnjacima.
Na inozemnim stranicama uz praćenje pape Franje ističe se i izvještaj sa susret predstavnika biskupskih konferencija srednjoistočne Europe u Bratislavi, kao i vijest iz Italije u kojoj je najavljeno da će nedjelja uskoro ponovno biti neradni dan za trgovine.
Uz Glas Koncila objavljen je rujanski broj magazina »Prilika« koji u glavnoj temi – uz Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu – donosi svjedočanstva obitelji u kojim su supružnici i/ili djeca odabrali istovjetnu profesionalnu »koru kruha«.
