Naslovnom fotografijom na kojoj papa Franjo simboličkom gestom sadi stablo masline, a u pozadini su predstavnici kršćanskih konfesija, velikih svjetskih religija i svijeta znanosti, nudi se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 41. u 2021. godini, s nadnevkom od nedjelje 10. listopada. Papa Franjo je u Vatikanu bio domaćin impozantnog skupa, u kojemu su među ostalima sudjelovali veliki imam Al Azhara Ahmad al-Tayyeb i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I., a čiji naslov otkriva njegovu svrhu: »Vjera i znanost: ususret COP-u 26«. Skup je imao u vidu predstojeću UN-ovu konferenciju o klimi koja će se održati u Glasgowu, a sudionici su potpisali zajednički apel. Osnovnu poruku sa skupa Glas Koncila je sažeo u naslov: »Vlade, promičite održive načine života, potrošnje i proizvodnje«.
Prihvaćanje prijedloga novoga Zakona o referendumu dalo je povoda za redoviti komentar uredniku Glasa Koncila Branimiru Staniću. Naslov je komentara »Autoimuna bolest i referendum«, a opravdava ga tvrdnja da »vlade narodne referendume… tretiraju gotovo kao neprijatelje protiv kojih se treba boriti i priječiti njihovo djelovanje«. Na tom je tragu Stanićevo promišljanje o novom zakonskom prijedlogu. Autor u komentaru iznosi i zamjerke koje je prijedlogu Zakona o referendumu uputila Udruga »U ime obitelji«, inicijativa koja je provela do sada jedini uspješni referendum, onaj o ustavnoj definiciji braka i obitelji 2013. godine.
Glavna tema na stranicama koje nose nadnaslov »U fokusu« jest popis stanovništva, odnosno opasnost od višestrukih manipulacija koju sa sobom nosi elektroničko popisivanje. U prilogu su korištena dvojica stručnjaka. »Naravno da postoji mogućnost izravne političke manipulacije, ali na mjerodavnima je da iskoriste kontrolne mehanizme kojima bi se to utvrdilo te poduzmu odgovarajuće mjere zaštite«, kaže demograf i profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. Roko Mišetić. A bivši ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku Marko Krištof kaže da bez točnih statističkih podataka »nije moguće donositi odluke temeljene na dokazima te planirati resurse za zadovoljavanje različitih potreba društva«.
Gošća redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila mađarska je povjesničarka, ravnateljica budimpeštanskoga muzeja »Kuća terora«, svojevrsnoga muzeja dvaju velikih totalitarističkih sustava 20. stoljeća dr. Mária Schmidt. »Nešto poput ‘lagane diktature«’«, rekla je među ostalim sugovornica, »ne može postojati. Ideal slobode jedno je od najvećih postignuća Zapada – to je nešto što je jedino usporedivo s ljubavlju! Ili nešto volim ili ne volim. Tako je i sa slobodom. Ili smo slobodni u potpunosti ili nismo. No ne smijemo zaboraviti… da sloboda nije nešto što se nasljeđuje, nego nešto što se mora braniti i osvajati iz generacije u generaciju. Gledano iz vaše, hrvatske perspektive, mogu dodati da je – slijedom rečenoga – na Hrvatima da definiraju što je za njih ustaška era, a što ona Titova.«
Među izvještajima o događajima iz života Crkve u Hrvatskoj pozornost privlači onaj s blagoslova temeljito obnovljenog spomendoma bl. Alojzija Stepinca u Krašiću.
Glas Koncila je u novom broju izvijestio i o završetku biskupijskoga postupka za beatifikaciju fra Ive Perana, koji je zadužio Crkvu ne samo svojim glazbenim djelom, nego i uzornim življenjem krsnog i redovničkog poziva.
Glas Koncila izvijestio je i o spomenu na ubijenu djecu u obrambenom Domovinskom ratu koji je prve nedjelje nakon blagdana sv. Male Terezije održan u zagrebačkom marijanskom svetištu u Remetama.
U novome je broju i izvještaj iz Đakova, gdje je održan znanstveni skup na kojemu su demografi i teolozi upozorili na prijetnju izumiranja Hrvatske. »Populacijskom politikom početi se baviti dugoročno, a ne vatrogasno«, naslov je teksta.
Među izvještajima iz života iz Crkve u svijetu osim naslovne teme ističe se i onaj o izvještaju o spolnim zloporabama u Crkvi u Francuskoj koji je iznio teške brojke, ali ne treba zaboraviti ni to da ga je naručila sama Crkva, konkretno Francuska biskupska konferencija i Konferencija Francuskih redovnika i redovnica.
Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila odskače od uobičajene prakse, u smislu da ne vodi čitatelja u neku od župa na područjima na kojima živi hrvatsko nacionalno biće, nego je posvećena laičkoj katoličkoj organizaciji Marijina legija, odnosno njezinom djelovanju u Hrvatskoj. Povod je 100 obljetnica postojanja Marijine legije.
Gost redovite rubrike »Vjernici laici aktivni u Crkvi« je Zagrepčanin Danijel Šimunović, pripadnik župe sv. Josipa radnika u zagrebačkim Gajnicama. Sugovornik, koji za sebe kaže da mu je crkveno okruženje prirodno, svoj je djetinji hobi i ljubav prema božićnim jaslicama razvio do te mjere da je sa svojim prikazima Kristova rođenja sudjelovao i na svjetskim izložbama, a nekoliko ih je napravio za župe. Suprug i otac dvojice dječaka – seka je na putu – ima »zlatne ruke« te je zaposlen kao kućni majstor kod karmelićanki Srca Isusova na Vrhovcu, a njegovo je svjedočanstvo jednostavno, izravno i vrlo nadahnjujuće.
»Vrijeme je za etiku umjesto metaetike«, tj. za stvarni, praktični moral i etika umjesto priča o moralu i etici te »mazanja očiju« kojekakvim humanitarnim akcijama u kojima se vraćaju mrvice onima kojima se prije toga oteo kruh. Tako u teološkome osvrtu zbori dr. fra Luka Marković. Opisana se nepravda događa i unutar EU-a: bogate članice izvlače mladu radnu snagu iz siromašnijih otimajući im time životnu limfu, a oči mažu naoko izdašnim subvencijama, smatra autor. Uostalom, i Hrvatska je tome zoran primjer.
U novome broju Glasa Koncila moguće je saznati da postoji država Palau, gdje je ona i kako u njoj žive katolici.
Zapaženo mjesto u Glasu Koncila još je jednom dobio veliki Dante Allighieri. Naime, u povodu 700. obljetnice smrti »najvećega pjesnika« i velikog kršćanina nedavno je održana izložba »Dante u djelima suvremenih hrvatskih umjetnika«, a o njoj sada u Glasu Koncila progovara njezin likovni urednik i autor Milan Bešlić.
