Iz tiska je izašao novi broj Glasa Koncila pripremljen za nedjelju 5. studenoga. Naslovnicu novoga broja nose dvije velike teme – preuzimanje službe splitsko-makarskoga nadbiskupa i završetak prve sesije zasjedanja Biskupske sinode.
Stranice novoga broja Glasa Koncila u fokus stavljaju upravo završetak radnoga djela prve sesije XVI. općega redovitoga zasjedanja Biskupske sinode na temu »Za sinodsku Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje« izglasavanjem »Sažetka« pod naslovom »Sinodska Crkva u poslanju«. Sinoda se odvija u dvije sesije. Druga će se održati u listopadu iduće godine, pa sam Sažetak u uvodu za sebe kaže: »On nipošto nije završni dokument, nego oruđe u službi razlučivanja koje će se nastaviti.«
U ovotjednom komentaru glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić piše o jednom od najvažnijih zakona koji štiti hrvatski identitet – zakonu o hrvatskom jeziku. »Na novi prijedlog zakona o hrvatskom jeziku čekalo se doista vrlo dugo, više od tri desetljeća, a nastao je kao dosad rijetko viđen i jezični i kulturni i politički kompromis. Upravo se i preko hrvatskoga jezika proteklih desetljeća, uključujući i politički turbulentno 19. i 20. stoljeće, prelamala povijest hrvatskoga naroda. Stoga bi, bez pretjerivanja, sadašnji sastav Hrvatskoga sabora mogao zlatnim slovima biti upisan po državotvornom iskoraku zaštite hrvatskoga jezika«, piše među ostalim urednik Stanić.
Čak tri knjige koje ispravljaju ideološki iskrivljenu sliku hrvatske dječje književnosti u proteklih je godinu dana objavio profesor petrinjskoga odsjeka zagrebačkoga Učiteljskoga fakulteta Berislav Majhut, sugovornik središnjega intervjua. U razgovoru povodom Mjeseca hrvatske knjige otkrio je kako komunistički režim nije tek forsirao pisanje u ideološki »ispravnu« ključu, nego je i prepravljao književnu prošlost. Glavni trn u oku pritom mu je bila – vjera. »U to vrijeme pritisak na Crkvu nije bio samo političko pitanje, već je bio i načinom na koji se kroz školu i žestoki pritisak na djecu pokušavalo zabiti klin u obitelj ne bi li ju se oslabilo«, zaključuje.
Pojubicu, dijalošku pjesmu kojom se na drevnom domaćem govoru, tematizirajući biblijska iskustva spasenja, moli za vječno spasenje pokojnika već stoljećima do danas pjevaju vrbnički kapari, članovi Bratovštine sv. Ivana Krstitelja koju prikazuje ovotjedna reportaža. Kolike su tisuće pokojnika kapari na svojim rukama, nekada i na leđima, i na krilima svojih molitava otpratili na drugi svijet. I koliko su ucviljenih duša utješili pružajući im perspektivu vječnosti za njihove najmilije u 700 godina koliko postoje.
Stepinčeva župa na Trnjanskoj Savici još čeka izgradnju crkve, a župljanka Mateja Matanić sudjeluje u formiranju žive zajednice vjernika te je taj angažman uvelike odredio njezin osobni i vjerski identitet.
Njemački trajni đakon i kipar Ralf Knoblauch već šesnaest godina izrađuje drvene kipiće kraljeva i kraljica koji putuju svijetom kako bi podsjetili ljude na njihovo dostojanstvo, a njihov je »ambasador« u Hrvatskoj Damir Trputec kip nosio potresom pogođenu stanovništvu na Banovini. U razgovoru za Glas Koncila otkrivaju kako se smiješak kraljevske figure prenosi na ljude u nevolji.
