Kip trudne žene koja s obje ruke nastoji zaštititi svoje čedo od neshvatljive ljudske okrutnosti, isklesan u bračkom kamenu, otkriven je i blagoslovljen u utorak 16. studenog u Vukovaru, ispred Nacionalne memorijalne bolnice… Naslovnom fotografijom kipa i tekstom koji nosi naslov »Besmrtne su Ruža i duša Hrvatska« nudi se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 47. u 2021. godini, s nadnevkom od nedjelje 21. studenoga. »Ruža hrvatska«, tako se zove novi spomenik, ovjekovječila je žrtvu Ružice Markobašić, trudnice koja je zajedno malenim Antunom kojega je nosila pod srcem, ubijena na Ovčari.
Još tri priloga novi broj Glasa Koncila, koji izišao prije samog Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, donosi u povodu toga spomendana. Prvi od njih je intervju s đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem koji progovara o nizu tema vezanih poglavito uz Vukovar, grad heroja u kojemu se, međutim, u dobroj mjeri zrcali sudbina Slavonije i čitave Hrvatske. »Ponosan sam na naše katoličke vjernike te se dičim i ističem da nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, zapadnoga Srijema i Baranje naši vjernici, koji su se vratili u svoja porušena i opljačkana sela, nisu posegnuli za osvetom«, rekao je među ostalim nadbiskup Hranić.
Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi pak čitatelje, 30 godina nakon krvavih događaja, putem koji je poznat kao kukuruzni put ili put spasa kao jedini, premda nesiguran i neprikladan, put kojim je Vukovar pod opsadom bio povezan s ostatkom Hrvatske.
Kroz analogiju s pet Isusovih rana žrtvu Vukovara i Škabrnje promatra svećenik, psiholog i psihijatar dr. Josip Bošnjaković. Rana nezahvalnosti, rana neprihvaćanja realnosti, rana ravnodušnosti, ranjena ljubav i povjerenje u čovjeka, rana zaborava – pet je rana oko kojih je satkano sugovornikovo promišljanje. Dr. Bošnjakoviću je stalo poručiti da te rane predstavljaju poziv na obnovu, na obraćenje; štoviše, da već danas donose dobre plodove. O braniteljima i žrtvama sugovornik kaže: »Trebaju nam ti ljudi. Treba nam njihova priča. Neki su narodi preživjeli silne povijesne nedaće upravo zato što su s koljena na koljeno prenosili svoja važna sjećanja.«
Druga tema koja se provlači kroz više tekstova u novome broju Glasa Koncila je pitanje cijepljenja, odnosno raznovrsnih pritisaka da se što više stanovništva cijepi. Glas Koncila u cijelosti prenosi poruku Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije »Je li cjepivo protiv Covida-19 moralno prihvatljivo?!«, u kojoj među ostalim stoji da »mjere i odluke za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom trebaju biti bez prisile i uvjetovanja…, posebice u pogledu prava na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu«.
Glas Koncila donosi i intervju s dr. Tončijem Matulićem koji pak ustraje na vezivanje cijepljenja uz zapovijed kršćanske ljubavi. U naslov je Glas Koncila stavio rečenicu koja sažima njegov stav: »S cijepljenjem kao s činom ljubavi stavljeni smo pred najteži ispit kršćanske savjesti«.
I komentaru urednika Glasa Koncila Branimira Stanića povod su rasprave o cijepljenju. On se, naime, pod naslovom »Algoritam podjela«, osvrće na ulogu digitalnih medija i društvenih mreža u toj raspravi, odnosno na činjenicu da postoje algoritmi koji detektiraju korisnikove preferencije te mu u skladu s njima nude takozvane personalizirane sadržaje – sadržaje koji često potvrđuju korisnokove stavove, priječeći mu na taj način širenje vlastitih obzora. Stanić svoje promišljanje završava s dva pitanja i jednom konstatacijom: »Zašto je o pitanjima povezanim s koronakrizom tako teško uspostaviti dijalog? Što se dogodilo da danomice samo rastu stereotipi i podjele? U potrazi za odgovorima čovjeku očito ne će pomoći tek ako ta pitanja utipka u internetsku tražilicu.«
Novi broj Glasa Koncila ima čak tri intervjua. Osim dvaju navedenih (nadbiskup Hranić i dr. Matulić), čitateljima progovara i Fabijan Svalina, novoimenovani srijemski biskup koadjutor. Osim o prihvaćanju službe, novi biskup progovara i o malobrojnoj katoličkoj zajednici u Srbiji, kao i o činjenici da kršćanstvo u Srijemu živi od svojih prvih stoljeća.
Među izvještajima o događajima iz života Crkve, ili onima koji su uza nj vezani, u novome se broju Glas Koncila ističe onaj o pohodu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića papi Franji.
Tu je i izvještaj o proslavi Svjetskog dana siromašnih s papom Franjom u Vatikanu i Asizu, kao i niz manjih vijesti o inicijativama u povodu toga Dana diljem Hrvatske.
Glas Koncila je također opsežno izvijestio o međunarodnom znanstvenom skupu o kulturi čitanja u digitalno doba koji je okupio oko 130 izlagača, među kojima su bili i neki od najznačajnijih stručnjaka za to pitanje iz Hrvatske a i iz svijeta. Događaj je »virtualno« pratilo oko tisuću sudionika. Izvještaj nosi naslov: »Čitanje je pitanje javnoga zdravlja«.
U rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« svoje je svjedočanstvo iznio mladi glazbenik Filip Panza, voditelj jednoga od desetak zborova u župi sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu, zbora mladih unutar evangelizacijske zajednice »Sveti Duh«. Mladi je glazbenik također zaposlen kao novinar na Laudato TV-u.
Zahvaljujući kultnom statusu na svjetskoj turističkoj karti, malena otočna karipska država Barbados barem je po imenu poznata mnogima. Tko na njoj živi, kako je uređena, a posebno kako u njoj žive i djeluju manjinski katolici, također je moguće saznati u novome broju Glasa Koncila.
