Naslovnom fotografijom i početkom izvještaja sa skupa »Franjina ekonomija«, doduše za većinu sudionika virtualnoga, predstavlja se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 48. u 2020. godini, s nadnevkom od nedjelje 29. studenoga. Skup koji je inicirao papa Franjo kako bi okupio poglavito mlade ekonomiste iz cijeloga svijeta s ciljem da se osmisli humanija i održivija ekonomija dugo je bio najavljivan za ožujak ove godine u Asizu, ali je zbog epidemije koronavirusa bio odgođen. Konačno je održan od 19. do 21. studenoga, ali zbog okolnosti i ovaj put online. Među 2500 registriranih ekonomista, poduzetnika, menadžera i studenata u događaju je sudjelovalo i deset Hrvata od Omiša do Križevaca koji su postali dio svjetske platforme iz 120 zemalja. Njima se tijekom tri dana konferencije pridružilo još četrdesetak mladih iz Hrvatske te 100 tisuća sudionika iz svijeta koji su program pratili preko internetskih stranica. Glas Koncila izvijestio je o glavnim naglascima sa skupa, poglavito iz Križevaca gdje je bilo »čvorište« za Hrvatsku.
»Svrstavanje Hrvatske«, naslov je komentara u novome broju Glasa Koncila koji potpisuje njegov urednik Branimir Stanić. Urednik svraća pozornost na činjenicu da se, vjerojatno prvi put u 30-ljetnoj povijesti, u jednom službenom dokumentu Republike Hrvatske spominje progon kršćana. Riječ je o Prijedlogu državnoga proračuna za 2021. i projekciji za 2022. i 2023. godinu koji, nakon prihvaćanja odgovarajućeg amandmana, ima stavku »Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi«. Stanić Hrvatsku po tom pitanju stavlja u europski kontekst te među ostalim kaže: »Pomaganje progonjenim kršćanima ne samo da je pitanje u koje bi se Hrvatska mogla uključiti, nego još i više: ne postoji ni jedan razlog zašto u tome ona na razini EU-a ne bi mogla biti predvodnica.«
Gošća u redovitome intervjuu u novome broju Glasa Koncila crkvena je pravnica dr. Klara Ćavar, profesorica kanonskoga prava na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru te sutkinja na Nadbiskupijskom sudu prvoga stupnja u Zadru. Na temelju akademskih spoznaja i sudačke prakse sugovornica progovara o suvremenim izazovima braka. Tako, primjerice, činjenicu da mnogi mladi bježe od sklapanja braka te radije žive u izvanbračnoj zajednici, sugovornica komentira riječima: »Ne bih rekla da je riječ o padu povjerenja u instituciju braka. Riječ je, zapravo, o tome da osobe ne žele ili su manje sposobne preuzeti bračne obveze. Odnosno, ne žele dati stabilnost i zakonitost stvarnosti u kojoj žive. Vjerojatno je riječ o trendu, modi, ali uvelike i o strahu i nesposobnosti živjeti odgovorno i biti odgovoran.« S jednakom kompetencijom sugovornica progovara o ulozi laika, posebno žena u Crkvi.
Ništa manje presudnu i dalekosežnu temu otvorio je novi broj Glasa Koncila ugostivši na svojim stranicama dr. Tadu Jurića, povjesničara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Analiziravši dva dokumenta, nacrt Zakona o strancima i Nacionalne razvojne strategije, koji su pušteni u javnu raspravu, gost iznosi bojazan da Hrvatska odustaje od ozbiljnih demografskih nastojanja i od povratka iseljenog stanovništva te se opredjeljuje za useljavanje, tj. za supstituciju hrvatskoga prostora i stanovništva – što je za malene narode vrlo opasan scenarij.
Broj Glasa Koncila koji nosi nadnevak prve nedjelje došašća, osim redovite rubrike »Nedjeljna biblijska poruka« donosi još dva priloga koji se tiču iščekivanja dolaska Gospodnjega. Jedan polazi od činjenice da su zornice zapravo prije svega – mise. Na pitanje što je to tipično adventsko u svakoj euharistiji i općenito u vjerničkom životu, odgovara se u teološkom prilogu uz svesrdnu pomoć svećenika i teologa dr. Hrvoja Kalema, profesora na Katoličkim bogoslovnim fakultetima u Sarajevu i Đakovu.
Među izvještajima iz života Crkve u Hrvatskoj posebnu pozornost u novome broju Glasa Koncila privlače oni koji se odnose na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Osim opširnih izvještaja s misnih slavlja u Vukovaru i Škabrnji, Glas Koncila donosi i kraće vijesti o misama i molitvama za žrtve u biskupijskim sjedištima, župama i drugim katoličkim ustanovama poput sjemeništa i odgojno-obrazovnih ustanova.
Novi broj donosi i izvještaj iz još uvijek potresom ranjenom marijanskog svetišta u Remetama u Zagrebu, gdje je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić slavio misu na blagdan Gospe od Zdravlja. U toj je prigodi kardinal Bozanić zagovoru »Nebeske Ljekarnice« – kako je Gospu Remetsku nekoć nazvao pavlinski redovnik – povjerio, u danima teške kušnje koje donosi epidemija koronavirusa, domovinu i sve vjernike.
»Što se kani s ovom zemljom, njezinim narodima i stanovnicima?«, urednički je naslov »poziva potpisnicima i svjedocima Daytonskoga sporazuma i svima zaduženima za njegovo provođenje«, koji su uputili biskupi BiH u povodu 25. obljetnice njegova potpisivanja.
Pozornost privlači i izvještaj o virtualnom znanstvenom skupu koji je organizirala udruga »Pragma«, a bavio se je predrasudama i stereotipima o hrvatskim braniteljima. »Branitelji stvaraju nove vrijednosti i zarađuju prihode za svoje obitelji«, glasi misao koja je izrečena na skupu i koja razbija jednu od predrasuda, a Glas Koncila ju je uzeo za naslov izvještaja.
Redovita reportaža vodi čitatelja nadomak Rovinja, u župu sv. Antina opata u Rovinjskome selu, gdje »Vjernički kažun«, kako kaže naslov, »povezuje i domaće i doseljene«.
Novi broj Glas Koncila donosi ljudsko i vjerničko svjedočanstvo mladog Mihaela Kuzmičića, učenika Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu koji je dobio nagradu »Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost«.
Jezičnom i kulturnom nedoumicom – je li Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje »blagdan« ili »praznik« – bavi se također Glas Koncila u novome broju, konzultirajući pri tom jezikoslovku dr. Lanu Hudeček i liturgičara mr. Milana Dančua.
