Iz tiska je izašao novi broj Glasa Koncila pripremljen za drugu nedjelju došašća, 10. prosinca. Broj se otvara upozorenjem s konferencije o vjerskim slobodama u Saboru da je u Europi sve manje mjesta za kršćane u javnom prostoru.
Prve stranice novoga broja donose glavne naglaske, ali i upozorenja koja su se mogla čuti na Konferenciji o vjerskoj slobodi održanoj u Hrvatskom saboru u petak 1. prosinca.
Novo svjetlo na narav i posljedice sukoba u Pojasu Gaze u kratkom je razgovoru za Glas Koncila bacio glavni čovjek Kustodije Svete Zemlje fra Francesco Patton, koji je uoči 800. obljetnice Pravila Franjevačkoga reda došao u posjet Hrvatskoj. Nakana je njegova posjeta odavanje počasti dvama mjestima važnima za povijest kršćanske prisutnosti u Svetoj Zemlji – Šibeniku i Pučišćima na Braču – ali i izražavanje zahvalnosti za hrvatski doprinos revitalizaciji Pastirskih poljana.
»Novim se naraštajima preko politike, a pogotovo preko popularne kulture, usađuje neka jugočežnja, to jest programirano stremljenje imaginarnoj budućnosti u kojoj će svi ‘na ovim prostorima’ živjeti bolje i sretnije, počevši od mladih«, piše u komentaru glavni urednik Glasa Koncila Branim Stanić primjećujući da tijekom više od tri desetljeća nakon osamostaljenja u manjem, ali glasnijem dijelu hrvatske javnosti nije zamrla ideja jugoslavenstva.
Predsjednik Opservatorija za praćenje nesnošljivosti i diskriminacije kršćana dr. Martin Kugler u središnjem intervjuu govori o porastu zločina iz mržnje protiv kršćana na Starom Kontinentu. »Schuman, Adenauer i De Gasperi danas ne bi prošli kao članovi Europske komisije, ne bi bili prihvatljivi. Danas političar kršćanin mora biti vrhunski stručnjak i vrlo mudar. I mora djelovati ‘na dulji dah’«, upozorava uz ostalo sugovornik Glasa Koncila. Mijenja se i sama narav nesnošljivosti prema kršćanima u Europi. »Dok su prije meta napada bile prazne crkve, počinitelji sada češće ciljano ometaju bogoslužja«, napominje uz ostalo sugovornik, koji je nedavno posjetio Hrvatski sabor i Hrvatsko katoličko sveučilište.
Život svete Maravillas od Isusa – koje se Crkva spominje 11. prosinca – novim svjetlom obasjava kolovoška smrt njezine »omiljene kćeri«, bosonoge karmelićanke majke Maríje Reyes od Srca Isusova. Uz spomendan sv. Maravillas stranice Glasa Koncila sažeto otkrivaju bogat život njezine spomenute karmelske kćeri. Ta dugogodišnja predsjednica Udruge svete Terezije umrla je – znakovito – baš u godini kada karmelićanke uz 25. obljetnicu kanonizacije sv. Maravillas slave i 100. obljetnicu osnutka prvoga njezina karmela u Španjolskoj.
O Ludbregu, jednom od najživljih hrvatskih svetišta u koje putuje i ovotjedna reportaža, s pravom se puno piše i izvještava u katoličkim medijima. No pomalo u sjeni ostaje »ludbreška logistika« – župa Presvetoga Trojstva – na čija su pleća stavljeni svi »tereti« zbivanja u svetištu Predragocjene Krvi Kristove. Od organizacije velikih svečanosti, hodočašća i nacionalnih susreta do »običnih vikenda« – ludbreška pastoralna baza ne miruje. U župi su razgranate zajednice vjernika laika. Nedjeljne mise osobito su radosne jer su na njima najzapaženiji ludbreški krizmanici i prvopričesnici za koje župna crkva toga dana u tjednu postaje – »centar svijeta«.
Među hrvatskim je kartografima čiji su radovi poznati u Europi i u svijetu prof. dr. Mirela Altić, koja je nedavno objavila knjigu »Susreti u Novom svijetu – Isusovačka kartografija Amerike. Knjiga i nedavna nagrada Američke udruge geografa koju je za svoj rad dobila hrvatska kartografkinja pokazala se kao povod da se i na stranicama Glasa Koncila kaže ponešto o »pustolovinama« isusovačkih misionara koji su otkrivali »dubine« Novoga svijeta.
