Proslava Stepinčeva 10. veljače, kako u blaženikovu gradu, tj. u njegovoj katedrali u Zagrebu, tako i u cijeloj Hrvatskoj dominira novim brojem Glasa Koncila, 7. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 19. veljače. Na naslovnici je fotografija koja prikazuje molitvu kod groba bl. Alojzija Stepinca u prvostolnici, koju je u sklopu središnjega slavlja predvodio treći Stepinčev nasljednik na stolici zagrebačkih nadbiskupa, kardinal Josip Bozanić. Na naslovnici je također kraći izvještaj o proslavi u Zagrebu, dok je cjelovita kardinalova propovijed donesena na 2. i 3. stranici.
Osim o središnjoj proslavi, Glas Koncila izvještava i o proslavi Stepinčeva u Rimu, u hrvatskom Zavodu sv. Jeronima, kao i o proslavi u Krašiću koju je predvodio mons. Batelja otvorivši pitanje nestalih dokumenata vezanih uz suđenje kardinalu Stepincu, komunističkog “friziranja” izvještaja, kao i događaja vezanih uz ekshumaciju blaženikova tijela 1993. godine.
Providnost je odredila da se uz brojne izvještaje o proslavi Stepinčeva diljem Hrvatske nađe i priopćenje HBK o trećem zasjedanju Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne Crkve, čija je zadaća razmotriti ulogu bl. Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Komisija je zasjedala 13. i 14. veljače u Novome Sadu.
Svojevrsni rezime svih navedenih proslava dao je na početku svojega redovitoga komentara urednik Ivan Miklenić. On se u komentaru osvrće na incidentnu izjavu srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova. “Apsolutne neistine, odnosno čiste laži” su kako kvalifikacija samoga Stepinca u tome priopćenju tako i navodna rehabilitacija ustaštva u Hrvatskoj danas; one su i uvreda mnogima, među kojima je i Sveta Stolica budući da je poznato koliko se rigorozan postupak u Katoličkoj Crkvi provodi u slučajevima beatifikacije odnosno kanonizacije – kaže između ostaloga Miklenić.
O pomalo zaboravljenim stranim dragovoljcima u Domovinskome ratu u redovitome intervjuu govori povjesničar Tomislav Šulj. “Nisu došli voditi vjerski ili politički rat, nego braniti slobodu i pravdu”, riječi su sugovornika koje je uredništvo izabralo za naslov intervjua.
Pitanje postoji li, i u kojoj mjeri, između pontifikata Benedikta XVI. i pape Franje, umjesto medijski često isticanog diskontinuiteta, zapravo dubinski kontinuitet, barem kad je riječ o velikim crkvenim temama i zadaćama, u središtu je teološkog priloga u kojemu “gostuje” docentica na KBF-u u Zagrebu dr. sc. s. Valerija Kovač.
Redovita reportaža vodi čitatelja u župu sv. Luke u Novskoj. “Miran kraj, a preživljavaju uraganske udare na dostojanstvo”, naslov je teksta. A u podnaslovu reportaže istaknuta je misao: “Crkva ne odustaje od vizije Slavonije kao izvora života.”
Mladi se suradnici Glasa Koncila u rubrici posvećenoj njihovim vršnjacima bave pitanjem jezika u doba globalizacije, anglizacije, internetizacije, emotikonizacije… Od oko 6.000 jezika na kugli zemaljskoj njih oko 3.400 je ugroženo – podatak je koji iznosi jedan od priloga u rubrici “Mladi mladima”, a cijeli prilog nosi naslov “Nema velikih i malih jezika i naroda”.
Zanimljiv odgovor na zanimljivo pitanje dan je u rubrici “Naši razgovori”. Uredništvo, naime, odgovara na pismo čitateljice koja se podosta grubim, po ocjeni uredništva i pregrubim, riječima osvrće na stil nastupanja pripadnika Neokatekumenskoga puta. Naslov je teksta: “Kriju li nešto neokatekumeni?”
