Uz teološki doprinos, katolički tjednik »Glas Koncila« uvijek je spremno i detaljno pratio i društveno-političku situaciju u svojih 55 godina postojanja, iako to nekada nije bilo nimalo jednostavno. Još donedavno vrijedila je konstatacija da je dulje »Glas Koncila« djelovao u takvom režimu u kojem je sustezanjem i raznolikim novinarsko-kreativnim rješenjima uspijevao ukazivati na tadašnje društvene i političke izazove u ambijentu nenaklonjenom vjerskim novinama, nego u slobodnoj Hrvatskoj u kojoj su se medijski pluralizam i sloboda iznošenja stavova sve više otvarali i darovali mjesto za svakoga. A hrvatska je demokracija u svojoj mladoj povijesti zabilježila održavanje triju referenduma – najizravnijega oblika demokracije i izjašnjavanja građana o važnim pitanjima za društvo i državu – koje je katolički tjednik »Glas Koncila«, vjerno prateći puls društva, također tematizirao na svojim stranicama.
I dok je sjećanje na dva posljednja referenduma – onaj o ustavnoj definiciji braka s kraja 2013. godine te dvije godine prije toga o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji – još uvijek živo te mnogi pamte medijsko izvještavanje o tim događajima, o prvom referendumu – onom o hrvatskoj samostalnosti, održanom 19. svibnja 1991. godine – može se prisjetiti i sa stranica »Glasa Koncila«. Iako Katolička Crkva nikada izričito nije govorila kojoj se stranci treba prikloniti, krajem osamdesetih godina snažno je zagovarala promjene koje bi dovele do društvenih promjena te je i »Glas Koncila« svojim tekstovima pratio angažirano zalaganje za osamostaljenje Hrvatske.
U svibnju 1991. godine »Glas Koncila« poziva hrvatski narod da iziđe na referendum o samostalnosti. Tako je pitanju referenduma u cijelosti bila posvećena druga stranica tjednika na dan održavanja referenduma te je objavljen cjeloviti proglas o referendumu predsjednika dr. Franje Tuđmana, kao što stoji u napomeni teksta, na zamolbu iz Ureda predsjednika, komentar je bio posvećen pozivu na odaziv na referendum, a na trećoj se stranici prenijelo priopćenje tadašnje Komisije »Iustitia et pax«, također s pozivom na referendum i glasanje po savjesti, potpisano od tadašnjega predsjednika Komisije, šibenskoga biskupa Srećka Badurine.
Uoči samoga održavanja referenduma o samostalnosti više je tekstova tematiziralo koncilski crkveni nauk prema referendumu, o čemu se posebno pisalo u komentarima koje je potpisao tadašnji glavni urednik Živko Kustić. Tri tjedna prije referenduma u tekstu »Referendum i vjernička savjest« među ostalim je napisao: »Po Božjoj volji i po izričitim koncilskim uputama, Crkva je dužna vjernicima pomoći da u javnom životu postupaju što slobodnije i što odgovornije. Tako Crkva pomaže i narodnim i državnim zajednicama da postaju sve čovječnije. Nevolja je pak u tome što Objava ništa izravno ne govori o pitanjima državnoga uređenja, što u Bibliji nema riječi o federaciji i konfederaciji, o suverenitetu nacije, o državnim granicama i njihovu mijenjanju. Da bismo mogli čitati znakove vremena nije dosta čitati Bibliju i poznavati Predaju. Potičući vjernike da preuzimaju političku odgovornost, Crkva ih izravno potiče i na upoznavanje političke stvarnosti. To je kao što poticanje na čitanje Biblije već sadrži u sebi i poticaj na opismenjivanje. Odgovorni vjernik naših dana mora biti i politički pismen.«
Referendum o samostalnosti održan je u mirnoj i demokratskoj atmosferi – kako je izvijestio »Glas Koncila« u broju nakon njegova održavanja – te je na njega izišlo oko 84 % birača, a njih 94 % izjasnilo se za samostalnost Republike Hrvatske pa je Sabor tako 25. lipnja iste godine donio Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, što se danas obilježava kao Dan državnosti. Vidljivo je da je uloga »Glasa Koncila« u tadašnjem političkom životu i po pitanju referenduma bila je aktivna: često se i mnogo pisalo o odgovornosti građana vjernika da iziđu na izjašnjavanje građana, objašnjavan je referendumski proces, uvjeti pod kojima će se priznati osamostaljenje… Vidljivo je to i iz teksta »O referendumu – kratko i jasno« u kojem je Antun-Toni Glowatzky kao tajnik Republičke komisije za provedbu referenduma dao konkretne i informativne upute vezane uz najavljeni referendum.
Za drugi referendum trebalo je čekati 21 godinu, a priliku da se svaki pripadnik hrvatskoga naroda i stanovnik Hrvatske s pravom glasa izjasni imao je o pitanju pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji u siječnju 2012. godine. Mnogi su u tom trenutku upozoravali da promicanje stajališta za ulazak u Europsku uniju nije ravnopravno onima koji su se protivili pridruživanju EU-u, i zbog utjecaja političkih krugova, ali i zbog svrstavanja većine medija koji nisu donijeli demokratsku raspravu o svim prednostima i nedostatcima u tom pristupanju. Pokušavajući vjernicima pomoći da donesu odgovornu odluku na referendumu davanjem temeljitije informacije, uredništvo »Glasa Koncila« objavilo je i intervju s dr. Zvonimirom Laucem, voditeljem Katedre ustavnih i političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku, ali i tekst u kojem su preneseni citati i mišljenja najistaknutijih predstavnika Katoličke Crkve o Hrvatskoj i Europskoj uniji te poruka i izjave hrvatskih biskupa o izjašnjavanju hrvatskih građana o tom sudbinskom pitanju.
