Posveta rimske bazilike sv. Marije Velike slavi se na spomen Gospine želje da se na brdašcu Esquilinu u Rimu izgradi crkva. Predaja govori da je na tom mjestu 5. kolovoza 358. pao snijeg kao znak njezine želje za izgradnjom bogomolje. Bazilika je izgrađena g. 431. nedugo nakon Efeškoga sabora na kojem je donesena dogma o Marijinu bogomaterinstvu. Isprva je bazilika nosila naslov »Snježna« ili »Sv. Marija od jaslica«, a kasnije i danas »Sv. Marija Velika«. To je najstarije marijansko svetište Zapada prema kojemu su podignute brojne crkve i kapele s naslovom »Marija Snježna« ili »Gospa od Snijega«.
U Zagrebu je na istoku Medvednice na hodočasničkom putu za Mariju Bistricu od Čučerja ili Vidovca (staze br. 27 i 29) izgrađena g. 1829. malena gotska kapelica na mjestu poviše izvora »Pod grabom«, gdje se prema predaji ukazala Majka Božja. Nešto niže nalazila se starija građevina (ili raspelo) kojoj nema traga. Lokalitet se naziva »Luščica«, a vrh iznad kapelice »Stražnec« (628 m n.m.). U vrijeme gradnje župnik Čučerja bio je Ignacije Ročić rodom iz susjednoga Markuševca. On i mještani izgradili su kapelicu od vlastitih milodara i posvetili je 12. srpnja 1829. Temeljita obnova objekta i sadašnji izgled građevina je dobila g. 1957. i pri popravku 1995. Tada ju je ak. slikar Ivan Tomljanović oslikao likovima seljana čučerskoga i podsljemenskoga kraja, a na oltar je postavljena slika Marije Snježne (autor Lovro Sirnik). Svod je iscrtan zborom anđela koji se s narodom mole Blaženoj Djevici i Djetetu. Oni su nacrtani u apsidi kapele uz čučersku župnu crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije. Zagrebačka hodočašća u Mariju Bistricu traju od g. 1725. Tim putom od Čučerja preko Marije Snježne godinama su hodočastili mladi blaženik Alojzije Stepinac i kardinal Franjo Kuharić.
Ispred kapelice na prostoru 2008. dograđenoga drvenoga trijema tradicionalno se slavi misa u nedjelju poslije blagdana u 11 sati.
