Mladi student, 23-godišnji Werner Barasch, Nijemac »izraelskoga podrijetla«, kršten 1938., zatekao se 1942. godine u koncentracijskom logoru Miranda de Ebro u Španjolskoj. Majka mu je 1939. godine uspjela emigrirati u Ameriku kako bi mu »pripravila novi život«. Ukazala se mogućnost da i on otputuje, iz Lisabona. No da bi ga pustili na slobodu, potrebna je intervencija »nekoga izvana« jer »za one koji nemaju pomoći izvana malo je nade«. Stoga je mladić 17. siječnja 1942. napisao pismo staroj prijateljici Talijanki moleći je da se obrati papi Piju XII. kako bi apostolski nuncij u Madridu intervenirao za njega. »Drugi su s tom intervencijom iz Rima uspjeli napustiti koncentracijski logor«, napisao je mladić.
Barascheva zamolba samo je jedan od brojnih slučajeva dokumentiranih pod imenom »Ebrei – Židovi« Povijesnoga arhiva Državnoga tajništva – Sekcije za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, koji je, po želji pape Franje, sada dostupan i na internetu. Vijest o tome vatikanski su mediji objavili 23. lipnja. Riječ je o seriji dokumenata iz pontifikata pape Pija XII. koji dokumentiraju brojne zamolbe papi i Svetoj Stolici za pomoć u progonima. Ukupno serija sadrži 170 tomova ili gotovo 40 000 snimljenih stranica u PDF formatu. Do sada je digitalno obrađeno oko 70 posto ukupne građe, 119 od 170 tomova. Kako se ostala građa bude digitalizirala, tako će se objavljivati na internetskoj stranici. Vatikanski portal »Vatican News« govori o više od 2700 slučajeva, odnosno dosjea. Isti su dokumenti znanstvenicima bili dostupni već od 2. ožujka 2020., no sada svatko, bilo gdje u svijetu klikom na stranicu https://www.vatican.va/roman_curia/secretariat_state/sezione-rapporti-stati/archivio-storico/serie-ebrei/serie-ebrei_it.html može doći do snimke izvornih dokumenata. Osim toga, objavljen je i popis tomova s dosjeima za pojedine slučajeve, što bitno olakšava pretraživanje.
Vrlo je plastično novinu u intervjuu za vatikanski portal »Vatican News« predstavio Johan Ickx, direktor Povijesnoga arhiva Druge sekcija za odnose s državama Državnoga tajništva Svete Stolice. »Niz ‘Židovi’ pomalo je osobit, poseban… jer obično se nizovi u našem povijesnom arhivu Državnoga tajništva razlikuju po imenima zemlje, države s kojom je Sveta Stolica imala normalne bilateralne odnose u određenom povijesnom razdoblju. Za pontifikata pape Pacellija (Pija XII.), međutim, otprilike 1938. godine, iznenada nastaje arhivski niz pod tim nazivom… kao da je, za Svetu Stolicu, riječ o posebnoj zemlji. Niz ostaje otvoren tijekom sedam-osam godina, do 1946., te se zatvara sa završetkom Drugoga svjetskoga rata«, rekao je Ickx.
Prema povjesničaru i arhivaru, dokumenti iz niza »Židovi« govore o »velikoj želji Svete Stolice da pomogne progonjenima od nacizma i fašizma«, ali i o »često njezinoj nemogućnosti da to učini jer je puno puta Sveta Stolica bila spriječena«. »Nacisti su u to vrijeme bili prisutni u pola Europe i sprječavali su svaku inicijativu za pomoć. No i fašistički je režim, u Italiji, izvršavao progon te je stoga također često sprječavao vatikanske akcije spašavanja. Često ni nacionalne vlade nisu surađivale. Povijest se ponavlja: i danas je, kad se govori o izbjeglicama i progonjenima, da bi se ostvarile humanitarne akcije, potrebna dobra volja tolikih ljudi, a poglavito vlada. Kad one ne daju potporu, teško je raditi na terenu.«
Ickx se nada da će dostupnost dokumenata na internetu olakšati proučavanje »na sveučilištima, u udrugama koje se bave takvom vrstom istraživanja, ali i u muzejima holokausta u svim europskim gradovima«. Također se nada da bi time moglo doći i do promjene percepcije koju neki imaju o odnosu pape Pija XII. prema nacizmu. »Promjena jest na djelu, ali je prerano da bi se o tom aspektu rekla posljednja riječ. Možda to nikada ne će biti moguće, no smatram da ćemo za dvije ili tri godine imati istinske historiografske promjene glede te teme«, rekao je Ickx.
Arhivska priča Wernera Barascha u dosjeu niza »Židovi« u jednom se trenutku prekida. Naknadno istraživanje pokazalo je da je u godini nakon pisanja pisma izišao iz logora u Španjolskoj, a do majke i sestre u SAD-u uspio je doputovati tek 1945. godine. Ne samo da je o svojim iskustvima napisao knjigu, nego je godine 2001. Memorijalnomu muzeju holokausta SAD-a dao i svoje svjedočanstvo snimljeno na videu. Završio je studij kemije i radio u Kaliforniji.
Nažalost, nemaju sve životne priče – a ponekad je riječ o čitavim obiteljima ili skupinama osoba – tako sretan završetak. Većinu ih treba još istražiti. Upravo je to, osim olakšavanja povijesnih istraživanja, bio jedan od temeljnih razloga objavljivanja niza »Židovi« Povijesnoga arhiva Državnoga tajništva – Sekcije za odnose s državama i međunarodnim organizacijama. »Stavljajući tu građu na internet, papa Franjo je sigurno mislio na obitelji, na potomke progonjenih osoba, te im je želio olakšati prikupljanje pokojega elementa istine o njihovim sudbinama«, rekao je direktor spomenutoga arhiva Johan Ickx.
