Havaji su prva savezna država SAD-a u kojoj je izglasana zabrana uporabe kozmetike za sunčanje. Zbog štetnih kemikalija koje se redovito nalaze u mlijeku, ulju, losionu ili kremi za zaštitu od sunčevih zraka vlada Havaja je odlučila zakonski regulirati prodaju i uporabu tih kozmetičkih sredstava. U tekstu zakonske odluke posebno se navode dvije kemikalije: oksibenzon (benzofenon-3) i oktinoksat koje »imaju vrlo štetan učinak na morski okoliš Havaja i susjedne ekosustave«.
Craig Downs, američki znanstvenik, otkrio je da svake godine oko 14 tisuća tona kozmetičkih preparata za sunčanje završi u području koraljnoga grebena: »Mnoge tvari narušavaju zdravlje koraljnih grebena, no posebno je štetan oksibenzon.« Poznato je da oksibenzon i oktinoksat izazivaju izbjeljivanje (dekoloraciju) i odumiranje koralja, te uzrokuju genetske poremećaje u životinja koje čine kompleksne koraljne ekosustave: žarnjaka, školjaka, spužva, bodljikaša, rakova, riba…
Oksibenzon i oktinoksat, ali i mnogi drugi sastojci kozmetike poput avobenzona, rabe se kao kemijski filtri za ultraljubičaste (UV) zrake. No ispušteni u morski okoliš pretvaraju se u hormonske otrove (endokrine disruptore) koji uzrokuju kemijsku sterilizaciju riba te druge spolne i neurološke poremećaje u vodenih organizama. Budući da su koraljni grebeni veoma važni za bioraznolikost morskoga okoliša, ali su i dio atraktivne ponude havajskoga turizma, guverner te otočne države najavio je da će zakon biti na snazi već od ove ljetne sezone.
Tako je na Havajima, simboličnoj destinaciji ljetnoga odmora, plaža, kupanja i sunčanja, uvedena zabrana kozmetike koja se smatrala neizostavnim artiklom ljudi koji idu na plažu. Očigledno je da će »potrošači sunca« morati potražiti hlad i zaštitu od sunca bez kemije.
Prodaja kozmetike za sunčanje hrani se, uz ostalo, pretjeranom potrebom ljudi da promijene boju vlastite kože. Potjera za brončanim sjajem uglavnom završava na uskom obalnom području, koje se zbog korisnika naziva plažom. Tamo se fotokemijskim reakcijama u kožnim stanicama stvara melanin, smeđi zaštitni pigment. Jedna od funkcija melanina upravo je prirodna zaštita od štetnoga djelovanja sunčevih zraka, no ne pod uvjetima ekstremnoga izlaganja suncu.
Kozmetika za sunčanje pripada arsenalu proizvoda industrije straha. Nerijetko je prodaja zaštitnih sredstava spregnuta s upozorenjima o štetnom djelovanju ultraljubičastoga zračenja, nasrtljivim prilozima o melanomima, o stupnjevima izgorene kože… Znanstveni dokazi o kancerogenosti sunčevih zraka svakako idu u prilog prodavačima kozmetike za sunčanje. Također, dermatološka upozorenja o tipovima kože i njezinoj osjetljivosti marketinško su sredstvo za uvođenje cijeloga spektra takozvanih zaštitnih (SPF) faktora (od SPF 15 pa sve do SPF 100).
Prema tome, strahom se ne koriste, niti ga zloupotrebljavaju, oni koji upozoravaju na kemijsko oštećenje koraljnih grebena, nego oni koji na tržištu emitiraju proizvode za zaštitu od sunca. Paradoksalno je da sezonska potreba nekih ljudi za tamnjenjem kože, uz kemijsku asistenciju, uzrokuje izbjeljivanje šarolikoga koraljnoga svijeta. To je upravo onaj svijet o kojem govori papa Franjo u enciklici »Laudato si’«: »U tropskim i suptropskim morima nalazimo koraljne grebene, koji se slobodno mogu usporediti s velikim šumama na kopnu jer čine utočište za oko milijun vrsta, uključujući ribe, rakove, mekušce, spužve, alge. Mnogi su koraljni grebeni danas opustošeni ili izloženi nezaustavljivu propadanju. Tko je pretvorio divni morski svijet u podvodna groblja lišena života i boja?«
Sukob boja na plaži i na morskom dnu nije, dakle, samo ekološkoga, nego i estetskoga sadržaja. Konačno, porazna je činjenica da ne postoje znanstveni dokazi o učinkovitosti kozmetike za sunčanje. Kemijski premaz kože daje ljudima lažnu sigurnost zaštite pa se duže zadržavaju na plaži. Stoga ne čude epidemiološki podatci koji pokazuju da je povećana učestalost melanoma, odnosno raka kože. Budući da je kozmetika za sunčanje skupa, štetna i uglavnom neučinkovita, trebalo bi razmotriti prikladnu regulaciju takvih proizvoda na (hrvatskom) tržištu.
