Zabrinjavajući su rezultati objavljeni u vodećem svjetskom časopisu za reproduktivnu toksikologiju prema kojima velik udio dječjih pelena i higijenskih uložaka sadrži hlapljive organske spojeve i hormonske otrove. Istraživanje su proveli korejski i američki znanstvenici, a bili su potaknuti aferom iz 2017. godine kada su, nakon prigovora tisuća žena, higijenski ulošci tvrtke »Lillian« uklonjeni s tržišta. Žene koje su rabile te higijenske uloške žalile su se na svrbež, upale, neredovite cikluse i grčeve. Mnogi od tih simptoma povezani su s djelovanjem kemikalija koje se nalaze u ulošcima (Reprod. Toxicol. 2019, 84, 114)
U svrhu istraživanja znanstvenici su odabrali 15 različitih vrsta higijenskih uložaka i dječjih pelena iz trgovina u Koreji, Japanu, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj i Sjedinjenim Državama. U svim proizvodima provjeravali su prisutnost hlapljivih organskih spojeva poput metilen-klorida, toluena i ksilena te četiriju vrsta ftalata, među kojima je i »zloglasni« dietil-heksil-ftalat (DEHP). U svim ispitivanim proizvodima izmjereni su ftalati, i to u koncentracijama većim nego u drugim plastičnim proizvodima. Ftalati se rabe kao omekšivači plastike, ali su mnogi zabranjeni kada je otkriveno da se plastika otapa u dječjim ustima, odnosno da iz plastičnih igračaka ftalati migriraju u slinu. No najnovije istraživanje upozorava da su djeca i dalje izložena tim hormonskim otrovima (endokrini disruptori), ali ne preko igračaka, nego preko pelena.
Također, u svim je ispitivanim proizvodima otkrivena prisutnost ksilena, većina ih sadrži i toluen, a metilen-klorid nalazi se u svakom petom higijenskom ulošku. U dječjim pelenama nije otkrivena prisutnost metilen-klorida. Izloženost tim hlapljivim organskim spojevima povezuje se s neurološkim poremećajima, astmom i poremećajima reproduktivnoga sustava. Te se kemikalije rabe kao otapala u industriji polimera i očigledno je da zaostaju u strukturi higijenskih materijala tijekom proizvodnje. Znanstvenici su uočili da postoje velike razlike u sadržaju hlapljivih organskih kemikalija i ftalata u ispitivanim proizvoda. Razine onečišćenja razlikuju se i do šest tisuća puta, a razine ftalata, od proizvoda do proizvoda, razlikuju se 130 puta. Alexandra Scranton, ravnateljica organizacije »Ženski glas za Zemlju«, smatra: »Goleme razlike u onečišćenjima pojedinih artikala pokazuju da se higijenski ulošci i pelene proizvode na različite načine. Nije riječ, dakle, o nekontroliranoj globalnoj kontaminaciji proizvoda, nego netko nešto namjerno radi.«
U objavljenoj studiji znanstvenici nisu imenovali pojedine tvrtke ni njihove proizvode, nego samo rezultate šifriranih uzoraka. No taj posao laboratorijskih istraživača trebaju nastaviti regulatorne institucije i sanitarne inspekcije te prikazati potpune analize. U interesu je javnosti da se službeno objavi popis higijenskih proizvoda (i njihovih vlasnika) koji mogu ugroziti zdravlje žena i male djece. U tome, doduše, postoji »kvaka« jer se higijenski ulošci i dječje pelene u mnogim zemljama ne smatraju medicinskim proizvodima, pa stoga ne podliježu potrebi strožih ispitivanja sigurnosti. Ipak, službena informacija o velikim razlikama u sadržaju otrovnih kemikalija bit će dovoljna ljudima da izaberu manje štetan proizvod.
Higijenski ulošci za žene i pelene za djecu posebno su rizični za zdravlje jer dolaze u izravan kontakt s tijelom. Stoga je resorpcija štetnih kemikalija olakšana i stalna. Tijekom svoga života žena je, u prosjeku, 1800 dana izložena plastici higijenskih uložaka, a mala djeca u pelenama provedu i do dvije godine. I to u vrijeme osjetljive faze razvoja spolnih organa. To je kronična izloženost higijenskomu materijalu koji je nepotrebno impregniran plastičnim dodatcima. Ostaje samo pitanje koliko je znanstvenih radova potrebno objaviti da bi se mjerodavne institucije uključile u detekciju i eliminaciju upitnih higijenskih proizvoda s našega tržišta.
